Trodnevnom konferencijom u Motovunu je od 18. do 20. prosinca započeo novi projekt pod nazivom „Jadranska modelna šuma", koji će nastaviti započetu priču oko kreiranja modelne šume u Istri. Od 2009. godine Istarska županija, točnije Odjel za poljoprivredu na čelu s pročelnikom Milanom Antolovićem u suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom, Centrom iz Pazina provodio je Europski projekt „Modelna šuma na Mediteranu".
Cijeli sjever Istre, s Pazinštinom, pa Novigrad i Buje proglašeni su područjem modelne šume „Sliv rijeke Mirne" nakon što se o tome očitovalo 12 općina i 4 grada, te vodeće javne institucije na tom području. Članovi modelne šume još su obrtnici i udruge s tog područja, a njezina osnivačka skupština planirana je za siječanj 2013.
Modelna šuma je proces koji se temelji na partnerstvu i koji teži održivom razvoju, a može ga se definirati i kao „suradnički proces kroz koji različiti pojedinci i grupe surađuju u skladu sa zajedničkom vizijom održivog razvoja krajolika u kojem šume čine važno obilježje".
Institucije koje su članovi modelne šume„Sliv rijeke Mirne" jesu Natura Histrica, Park prirode Učka, Hrvatske šume i Hrvatski šumarski institut sa svojim regionalnim Centrom za općekorisne funkcije šuma iz Pazina.
Upravo je taj Centar iz Pazina sada vodeći partner u novom projekta „Jadranska modelna šuma" za koji je iz EU programa IPA Adriatic odobreno za financiranje 1.500.000 eura (milijun i petsto tisuća eura).
Projekt je započeo konferencijom u Motovunu, koja je okupila 30 sudionika iz sedam zemalja Jadranske regije, a to su Albanija, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina.
Drugi dan konferencije organiziran je posjet području modelne šume „Sliv rijeke Mirne" i njezinim članovima. Nakon posjete tvornici Zigante u Plovaniji, obilazak je nastavljen u Općini Brtonigla, pa kod gljivarske udruge Bujštine „Boletus" i završen u Podgaćama na Ćićariji gdje su prisutni vidjeli uzgoj boškarina na imanju Mejak i čuli o poticajima za spašavanje ove autohtone pasmine od izumiranja.
Novi će partneri u projektu osnivati modelne šume na svojim područjima, a iskustvo dobre prakse u osnivanju modelne šume „Sliv rijeke Mirne" u Istri poslužit će im za transfer znanja.
Unutar modelne šume, ljudi koji predstavljaju raznolike interese i stavove udružuju se sa željom da postignu cilj, a to je ; da koriste vlastite prirodne resurse na njima najprihvatljiviji način, uzimajući u obzir svoju ekonomsku situaciju, kulturni identitet i buduće generacije.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Mediteranske mreže modelnih šuma iz Španjolske i predstavnik Međunarodne mreže modelnih šuma iz Švedske.
Koncept „modelna šuma" je nastao početkom 90-ih u Kanadi. Danas je aktivno 60 modelnih šuma u više od 25 zemalja po cijelom svijetu. (A.F., istarski.hr)

Što je Modelna šuma?
Modelna šuma je istovremeno veliko područje gdje važan dio čini šuma kao i suradnički pristup održivom gospodarenju šumovitog krajolika i prirodnih resursa.
Pristup modelne šume je u svojoj osnovi proces koji se temelji na partnerstvu i koji teži održivom razvoju, a može ga se definirati i kao „suradnički proces kroz koji različiti pojedinci i grupe rade zajedno sukladno zajedničkoj viziji održivog razvoja krajolika u kojem su šume važno obilježje".
Unutar modelne šume, ljudi koji predstavljaju raznolike interese i stavove tvore nepristrano partnerstvo sa željom da postignu cilj:da gospodare vlastitim prirodnim resursima na njima najprihvatljiviji način, uzimajući u obzir svoju prošlost,ekonomsku situaciju, kulturni identitet te buduće generacije.
Partneri najprije definiraju što za njih znači „održivost", zatim razvijaju zajedničku viziju u svrhu promicanja održivosti te na toj osnovi utvrđuju upravljačku strukturu i razrađuju strateški plan. Nakon toga, kroz implementaciju konkretnih radnji, partneri rade zajedno na postizanju ciljeva.

Temeljna načela
Sve modelne šume dijele ista temeljna načela koja proizlaze iz Međunarodne mreže i koja potiču umrežavanje i razmjenu znanja.

Načela su slijedeća :

1. Partnerstvo: svaka modelna šuma je nepristrani i otvoreni forum koji pozdravlja svako dobrovoljno sudjelovanje predstavnika čije su vrijednosti i interesi vezani uz krajolik.

2. Krajolik: biofizičko područje velikih razmjera koje predstavlja široki spektar društvenih, kulturoloških, ekonomskih i ekoloških vrijednosti i problema.

3. Održivost: dionici se obvezuju na očuvanje i održivo upravljanje prirodnim resursima i šumskim krajolikom.

4. Upravljanje: proces upravljanja modelnim šumama je reprezentativan, participativan, transparentan i odgovoran te promiče suradnju među dionicima.

5. Program aktivnosti: aktivnosti koje se poduzimaju u modelnim šumama odražavaju zajedničku viziju, potrebe, vrijednosti i izazove sudionika vezane uz prirodne resurse i gospodarenje šumama, a istovremeno u obzir uzimaju potrebe zajednice u cjelini.

6. Razmjena znanja, osnaživanje i umrežavanje: modelne šume educiraju svoje sudionike kako bi se opredijelili za održivo gospodarenje prirodnih resursa, suradnju te razmjenu rezultata i stečenog znanja kroz umrežavanje.

Mreže modelnih šuma
Koncept „modelna šuma" je nastao početkom 90-ih u Kanadi. Danas je aktivno više od 50 modelnih šuma u 20 zemalja po cijelom svijetu.
Sve one su dio Međunarodne mreže modelnih šuma. Na većim geografskim područjima postoje također regionalne mreže. Među njima, Mediteranska mreža modelnih šuma, osnovana 2008. godine na inicijativu regije Castilla y Leon (Španjolska), povezuje zemlje i regije iz dva mediteranska pojasa; sjeverni i južni.
Modelna šuma Urbion u regiji Castilla y Leon u Španjolskoj je prva na Mediteranu koja je započela s konceptom modelne šume.
Koncept modelne šume se pojavio kao nov i originalan način „teritorijalnog upravljanja" prilagođen izazovima mediteranskih šuma koji se neprestano javljaju, a koji zahtijevaju opsežan i multifunkcionalan pristup.