Na južnoj padini Limske drage iznad samog dna Limskog kanala, a samo 5 km sjeverozapadno od Rovinja nalazi se špilja zanimljivog imena u kojoj je nekad obitavao benediktinac sv. Romualdo, a danas u njoj arheolozi otkrivaju senzacionalne primjerke hrvatskog stijenskog slikarstva, piše Regional express.

“Hrvatsko stijensko slikarstvo, s naglaskom na otkriće paleolitičkih pećinskih slikarija u Romualdovoj pećini u Istri” izuzetno je zanimljivo predavanje koje će ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo, održati u sklopu nadolazećeg Arheološkog stručnog kampa Prehistory Adventure koji od 9. do 13.11., uživo i online, organizira Arheološki muzej u Zagrebu.

ROMUALDOVA ŠPILJA

Nastajanje Romualdove špilje započeto je u donjem pleistocenu, a završeno u srednjem pleistocenu, jer su već u gornjem pleistocenu (prije 20.000 godina), u gotovo formiranoj špilji nataloženi razni sedimenti, neki od njih i s vrlo značajnim paleontološkim i paleoantropološkim nalazima. Pronađeni su ostaci špiljskog medvjeda, špiljskog lava, leoparda, vuka, lisice, smeđeg medvjeda, špiljske hijene, snježnog zeca, dabra, velike voluharice, divljeg konja, jelena, srne, kozoroga i više kostiju ptica (ukupno 41 vrsta). Pored ostataka izumrlih ledenodobnih životinja, u sedimentima špilje pronađeni su dokazi da ju je posjećivao pračovjek – paleolitski lovac. Iskopano je više kremenih, kamenih i koštanih rukotvorina koje je upotrebljavao: šila, rezači, strugači, svrdla itd… Posebno važan nalaz su zubi kutnjaci mlađeg pripadnika vrste Homo sapiens fossilis što je ujedno i najstariji ostatak pračovjeka pronađen u Istri.

Na stropu velike dvorane u sredini špilje, kasno s proljeća i ljeti, kolonija je velikog šišmiša (Myotis myotis), ugrožene i zakonom zaštićene vrste. Podzemni kornjaš, Romualdov trčak, endemična je podvrsta kukca koja se pojavljuje u špiljama Istre i Kvarnera, također je prisutan u špilji.

Špilja nosi ime Sv. Romualda, koji je oko 1000. godine nekoliko godina boravio u ovoj špilji, živeći pustinjačkim životom. Uz njegovo djelovanje u Istri veže se i osnutak samostana, benediktinske opatije Sv. Mihovila Arhanđela na Limu (oko 1040. god.). Od 1595. godine, 7. veljače svetkuje se uspomena na Sv. Romualda. Kroz čitav srednji vijek, stoljećima su se na ovaj dan okupljali vjernici iz bliže okolice na misi u crkvi sv. Martina. Nakon mise narod je predvođen svećenikom odlazio u procesiju, spuštajući se do ulaza u Romualdovu špilju. Danas se svetkuje 19. lipnja, dan njegove smrti.

O STIJENSKIM SLIKARIJAMA

Stijenske slikarije proučavaju oznake koje su izradili ljudi na prirodnim stijenama. Te oznake se dijele na gravure (petroglife) koje čine grebanje, poliranje, udaranje, urezivanje, bušenje i izrada reljefa i na slikarije (piktograme), odnosno aplikaciju pigmenta. Nalaze se na stijenama na otvorenom, polupećinama, pećinama i jamama. Počeci stijenske umjetnosti sežu u same početke gornjeg paleolitika, a nastaju i u današnje doba.

Na području Hrvatske i jugoistočne Europe stijenske slikarije su u pravilu slabo poznate, zabilježeno je tek nekoliko lokaliteta. Tijekom 2009. godine započeo je projekt pod nazivom CRORA (CROatian Rock Art – Hrvatsko stijensko slikarstvo), koji ima za cilj sustavno katalogiziranje, valorizaciju i prezentaciju stijenskih slikarija na tlu Hrvatske. Projekt se u svojoj primarnoj fazi koncentrirao na područje sjevernog Jadrana, gdje djeluje Arheološki muzej Istre, koji je i pokretač projekta. Do sada je zabilježeno više desetaka nalazišta koje se datiraju od paleolitika do današnjih dana.

Posebno je potrebno istaknuti nalazište Romualdova pećina u Istri, gdje su pronađene paleolitičke pećinske slikarije, stare preko 30.000 godina, prve takve u Hrvatskoj. Romualdova pećina se nalazi u Istri, u općini Kanfanar, na južnim obroncima Limskog kanala.

Pećinske slikarije u Romualdovoj pećini zabilježene su još 2010. godine kada je Darko Komšo (Arheološki muzej Istre) u sklopu projekta CRORA otkrio crteže izrađene crvenom bojom na zidovima pećine te pretpostavio njihovu pripadnost paleolitičkom razdoblju. Međunarodni znanstveni tim potvrdio je 2019. godine da u Romualdovoj pećini u Istri postoje prapovijesne slikarije iz razdoblja paleolitika, stare više od 30.000 godina. U pećini su ukupno zabilježene 44 slikarije, od kojih se ističe nekoliko crteža, koji predstavljaju bizona, divokozu, shematizirane prikaze ljudi i trokutove, koji mogu simbolizirati ženski spol.

Slikarije otkrivene u Romualdovoj pećini predstavljaju prvo otkriće te vrste u Hrvatskoj. Paleolitičko slikarstvo rijetko je osvjedočeno u Jugoistočnoj Europi. Osim u Hrvatskoj i Rumunjskoj, na Balkanu su paleolitičke gravure pronađene i u pećini Badanj u Bosni i Hercegovini, ali tamo nije riječ o figurativnim prikazima. Znanstvenici su dugo vjerovali da je najstarije pećinsko slikarstvo iz razdoblja paleolitika bilo ograničeno samo na jugozapadnu Europu, točnije na sjevernu Španjolsku i južnu Francusku, gdje se nalaze i poznati lokaliteti Altamira i Lascoux. 

Nova otkrića u Istri, međutim, pokazuju da se prapovijesne slikarije mogu naći i drugdje u Europi. Važnost ovakvog nalaza je izuzetan, i baca novu svjetlost na razumijevanje paleolitičke umjetnosti na području Hrvatske i Balkanskog poluotoka, te njen odnos sa istovremenim fenomenima na području cijele Europe.

Preliminarna istraživanja stijenskih slikarija na području Hrvatske su zabilježila brojna nalazišta s gravurama i slikarijama, te ukazala kako je ovo područje, sa svojim brojnim kraškim fenomenima izuzetno potencijalna regija za daljnja sustavna rekognosciranja u potrazi za prikazima stijenske umjetnosti.

(REX)