PULA – Od sedam legalnih odlagališta otpada u Istarskoj županiji, jedino ono rovinjsko zadovoljava sanitarne standarde.

Problem odlaganja otpada, koji danomice raste i zauzima ogromne površine u već prekapacitiranim smetlištima, u Istri nije prepoznat kao prioritet. Usto, na ovom području postoji 300-tinjak ilegalnih odlagališta, nema dovoljno informacija o mogućnostima pravilnog odlaganja otpada, precizne brojke niti sustavne kontrole o količini odloženog smeća, pa (preklanjski) podatak o 150 tisuća tona treba uzeti s rezervom. Kazala je to, predstavljajući situaciju u regiji, Milena Radošević iz Zelene Istre, organizatorica jučerašnjeg savjetovanja u Puli na kojem su predstavnici slovenskih tvrtki upoznali istarske »komunalce« sa susjedskom dobrom praksom u gospodarenju otpadom radi poticanja pravilnog gospodarenja otpadom u Istri.

Slovenija bi, kako je kazao direktor ptujskog komunalnog poduzeća Eko-les Vilko Pešec, do 2008. trebala dobiti deset do dvanaest regionalnih centara za tretman čvrstog otpada, kada bi se trebali zatvoriti svi deponiji koji ne zadovoljavaju propise EU-a.

I u Sloveniji je zbrinjavanje ambalaže riješeno na državnoj razini, a sada se intenzivno radi i na rješavanju elektronskog otpada.

– Prema našim propisima, otpad koji nije tretiran mora se obraditi. U Ptuju imamo suvremeni centar gdje već separiramo do 50 posto otpada. Dosta se obrađuju folije i PET ambalaža, koja se balira i preša te prerađuje u vrećice ili u plastični namještaj – kazao je Pešec. Na pitanje je li taj posao isplativ, odgovara potvrdno, objašnjavajući da postoje dva »oblika ekonomije« – jedan za tvrtku koja selektira, a drugi za okoliš jer se štedi prostor i deponij. Privatna komunalna tvrtka Saubermarcher&Komunala u Morskoj Soboti, najveća u Sloveniji, koja prikuplja sav otpad izuzev radioaktivnog, čak polovicu smeća selektira i otpravi u preradu.

 Tvrtka, prema riječima njena predstavnika Mateja Zadravca, nastoji sav biološki otpad, različitu ambalažu i metal vratiti u industriju i tako smanjiti deponije. Uz uobičajenu selekciju plastične, metalne i kartonske ambalaže, ovdje uz ostalo izdvajaju organski otpad iz domaćinstava, jestivo ulje koje se potom prerađuje u bio-dizel, staru odjeću i kompost koji se poklanjaju Caritasu odnosno zainteresiranima. Za razliku od Slovenaca, čakovečko komunalno poduzeće Čakom uspije selektirati 20-ak posto otpada, koji se prerađuje u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji. Na pitanje o financijskim efektima djelatnosti selektiranja, rukovoditelj službe Čistoće u Čakomu Saša Avirović ističe da su sada u »neznatnom minusu«, koji se na koncu ipak pokrije iz cijene ostalih usluga.

Čakom uz ostalo skuplja grobljanske lampaše, a odjeću ipak ne zbog problematične prerade. Lani je tako ukupno izdvojeno 2.600 tona otpada te 600 fluorescentnih cijevi. Savjetovanju su prisustvovali i predstavnici slovenskih ekoloških udruga te istarskih komunalnih poduzeća Park (Buzet), Usluga (Pazin i Poreč), Komunalca (Fažana), Albaneža (Medulin), potom Jadranmetala (Pula), Rovinja, Pule i Županije, a izostali su, unatoč pozivu, odgovorni iz pulske Herculanee i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sudionici su uz ostalo ustvrdili da u obje države postoje problemi s nedovoljnim brojem inspektora zaštite okoliša, mnoštvom ilegalnih deponija, a osobito je istaknut problem radioaktivnog otpada, koji bi morale podijeliti obje države.