Proširenje gradevinskog područja na Fazinki, usklađivanje s odredbama novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, korekcije vezane uz činjenicu da su Tar i Vabriga izdvojeni u novu općinu, preciziranje nekih dijelova planova koji su se u provedbi pokazali nedovoljno jasnima ili koji su otvorili put zloupotrebi, to je uglavnom sukus ovoga tjedna javno predstavljenih izmjena i dopuna temeljnih prostornoplanskih dokumenata Grada Poreča – Prostornog plana uređenja (PPU) i Generalnog urbanističkog plana (GUP), donesenih 2002., odnosno 2001. Prostornim planom sada su jasno definirani obuhvati groblja u Novoj Vasi, Žbandaju, Baderni i Fuškulinu s prostorom za širenje groblja i mogućnošću gradnje sadržaja koji su u njegovoj funkciji. Jasno je definiran i obuhvat kamenoloma Valkarin s pristupnom cestom, ucrtane su izvedene trase obilaznice koje dijelom odstupaju od ranijeg plana, ucrtana je i trasa Parenzane, te sustav od pet akumulacija za navodnjavanje
poljoprivrednih površina prema županijskoj studiji. Budući da novi zakon obvezuje lokalnu samoupravu na izradu urbanističkih planova uredđnja prije onih detaljnih za sva neizgradena građevinska područja veća od 5.000 četvornih metara, prema staroj verziji
PPU-a, Poreč bi trebao izraditi 70-ak takvih planova. Zato je prilikom izrade ovih dopuna
ažurirano stanje na terenu, a od 2002. izgrađeno je puno novih objekata, u izgradenu
zonu ucrtana su i sva područja opremljena infrastrukturom te ona za koja su izdane dozvole, pa je na kraju ostao samo jedan dio grada za koji bi trebalo najprije izraditi UPU. Korekcije temeljene na iskustvu u provođenju plana vrlo su različite: od toga da se za višestambene zgrade u Novoj Vasi, Baderni i Žbandaju propisuje najviše 12 (ranije 16) stambenih jedinica do toga da se u gospodarskim zonama na česticama većim od 1.200 četvornih metara dozvoljava veća izgrađenost, odnosno podzemna etaža za parkiralište izvan građevnog dijela čestice kao što su rampe i slično.
Izmjenama GUP-a koji se odnosi samo na naselje Poreč predviđena je južno od groblja
lokacija za veleučilište, a preko puta nove Osnovne škole Finida srednjoškolska zona s novom prometnicom. Ucrtana je i trasa magistralnog plinovoda, otvorena mogućnost gradnje poslovnog hotela u zoni Cantina te dijela golf igrališta u Funtani bez zadiranja u prostornu dokumentaciju druge općine. Izmjene i dopune izradila je zagrebačka tvrtka Urbanistika, a predstavile su ih Ana Putar i Jasminka Pilar Katavić. Pročelnik gradskog Odjela za prostorno planiranje Damir Hrvatin naglasio je da izmjenama nisu dirane granice građevinskog područja osim u dijelu Fazinke. Ta servisna zona izuzeta je iz naselja kao cjelina, a građevinsko područje prošireno je za 16-ak hektara koji nisu obuhvaćeni dvama važećim detaljnim planovima, ali je riječ o zemljištu koje je Grad dobio od države, odnosno Hrvatskog fonda za privatizaciju, da bi njegovom prodajom financirao gradnju  infrastrukture. Na taj detalj nitko od sedamdesetak prisutnih građana u dupkom ispunjenoj gradskoj vijećnici nije u dvosatnoj raspravi imao primjedbe. Većina građana u raspravi je zapravo tražila prenamjenu prostora u onaj za stambenu gradnju, uglavnom za svoje privatne parcele koje su ostale izvan građevinskog područja ili na kojima su planirane
zelene površine i ceste. No, kako je naglasio Hrvatin, to nije bila tema izmjena i dopuna
planova, a građani svoje zahtjeve mogu dostaviti u spomenuti odjel.
Pitanja relevantna za širu zajednicu postavio je Drago Prekalj, kojeg je zanimalo kako
su u izmjenama planova tretirana gusto izgrađena (dograđena) naselja poput Čimižina,
u kojima nisu bile planirane višestambene jedinice, ali sada postoje, pa je stvoren i problem prometa, odnosno nedovoljnog parkirališnog prostora. Zanimalo ga je i je li u zaljevu Peškera moguće urediti kupalište za sjeverni dio grada. Hrvatin je rekao da je izrađen poseban set uvjeta za kvalitetno saniranje zbijenih naselja koja nisu povijesna jezgra, niti novoplanirana naselja, nego dijelovi Novog naselja, naselja Bolnica, Špadića i drugih. U Peškeri je i dalje planirana mješovita i zona maritimnog sporta i rekreacije, što ostavlja i mogućnost uredenja kupališta.
Amorino Poropat upozorio je da su planeri zaboravili povezati pješačke koridore i parkove
u središtima naselja, a detaljnije primjedbe obećao je predati u pisanom obliku. Naime,
javna rasprava otvorena je do 7. prosinca, a primjedbe i prijedlozi mogu se upisati u za
to predviđene knjige u gradskoj vijećnici ili poslati običnom ili elektronskom poštom.
Sažeci planova dostupni su na gradskim internetskim stranicama.

Sniježana MATEJČIĆ, Glas Istre

Kako graditi podrume u vinogradima?
U raspravi je Vili Ritoša istaknuo da je diskriminirajuća odredba koja kaže da se poljoprivredni objekti kao što su vinski podrumi mogu graditi na parcelama ne manjim od 10 hektara jer niti jedan istarski maslinar ni vinogradar nema nasade veće od hektara na jednom mjestu, dok je u Europi standard dva hektara. Ponudio je Hrvatinu u pisanom obliku prijedlog za koji je rekao da je idealan za Poreč, a onemogućava zlouporabu. Okupljeni nisu imali prilike čuti detalje, tek Hrvatinovu repliku. – Imamo iskustvo ranijih rješenja koja su mahom donosila zloupotrebe, a s druge strane nemamo saznanja o planovima lokalnih vinara i maslinara. Da se udruži pet vinogradara i da od grada traže mogućnost da u svojim vinogradima grade podrume, mogli bismo to riješiti izmjenama planova, zaključio je Hrvatin.