Idući lokalni izbori provodit će se tako po većinskom sustavu, odnosno u prvom bi izbornom krugu pobijedio kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova birača, a ako to ne bude slučaj, u drugi krug bi ušla dvojica kandidata s najviše osvojenih glasova. Kandidati za lokalne čelnike morat će u svojoj lokalnoj sredini boraviti najmanje pola godine, a za kandidaturu će morali prikupiti određeni broj potpisa birača – od 50 potpisa za općinu do tisuću stanovnika pa do pet tisuća potpisa za zagrebačkog gradonačelnika.

Zakonom se propisuje transparentnost izborne promidžbe, odnosno obveza izbornih kandidata da Državnom izbornom povjerenstvu prikažu iznose i izvore sredstava za promidžbu, dok se zabranjuju donacije od stranih država i stranaka, trgovačkih društava u vlasništvu države i lokalne samouprave. Sabor je izmijenio Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi kojim se reguliraju odnosi između neposredno izabranog lokalnog čelnika i predstavničkog tijela. Tim se zakonom uvodi mogućnost da birači na referendumu mogu opozvati neposredno izabranog lokalnog čelnika. Predstavničko bi tijelo referendum raspisivalo ako lokalni čelnik krši zakon, ne izvršava odluke predstavničkog tijela, te počini znatnu materijalnu štetu lokalnoj jedinici, a referendum bi bio valjan ako se na njega odazvalo najmanje 33 posto birača upisanih u popis birača. Referendum bi mogli inicirati i građani, temeljem potpisa 33 posto biračkog tijela, a tada bi ga predstavničko tijelo bilo dužno raspisati. Referendum bi se mogao raspisati nakon proteka roka od šest mjeseci nakon stupanja lokalnog čelnika na dužnost, a između dva referenduma moralo bi proteći najmanje 12 mjeseci. U sredinama u kojima živi više od 15 posto pripadnika nacionalnih manjina, jedan od zamjenika gradonačelnika morao bi biti pripadnik manjine, i to iz redova izabranih vijećnika. (Hina)