Osnovna Glazbena škola Slavka Zlatića Pučkog otvorenog učilišta u Poreču posljednjih godina u hrvatskom kulturno-obrazovnom prostoru bilježi značajne korake, sve artikuliranije i angažiranije promiče ime svoje ustanove vrijednim rezultatima učenika, mentora, no i izvaninstitucionalnim programima koji u Istru privlače priznata imena glazbenih pedagoga i glazbenika. Praksa je škole da razvija suradnju s hrvatskim institucijama bliskog im profila, potiče razmjenu iskustava iz djelokruga glazbene pedagogije, no i kontakte učenika s kolegama iz drugih krajeva. Prosjek koncertnih ostvarenja polaznika škole premašuje brojku od stotinu godišnje, a takvima se pridružuju i ona koja redovno ostvaruju prilikom gostovanja. Njihova natjecanja i radionice postali su
prepoznatljivi punktovi novih impulsa za glazbeno stvaralaštvo i reprodukciju mladih.
Iz svih se tih razloga nametnula potreba osnivanja srednje glazbene škole, a zeleno se
svjetlo za ostvarenje te inicijative Pučkog otvorenog učilišta i Grada Poreča, prema informacijama ravnateljice POUP-a Sanje Radetić Fatorić, očekuje do konca ove godine.
– Otkako sam se vratila sa studija, razmišljam o tome kako doprinijeti kvaliteti programa
škole koju sam i sama pohađala, a oduvijek smatram da je Poreč potencijalna sredina za razvoj glazbenog obrazovanja, veli Radetić Fatorić i podsjeća da je škola osnovana 1974. U to je prvo vrijeme imala tri odjela, od kojih je najpopularniji bio harmonikaški, uz puhački i klavirski.
– Bilo je pet učitelja, a mene je fascinirao podatak da je prve generacije školu upisalo čak
150 učenika, međutim, tada je bio strašno velik broj onih koji su se ispisivali i odustajali.
U prvih je 25 godina školu završilo 180 učenika, dok je u idućih pet godina njih stotinu
imalo svjedodžbu. Nevjerojatan je korak učinjen, a kasnije su dinamike bile različite, pa i
stagnacija, priča nam i naglašava da je jedna od najkonkretnijih inicijativa, koja je i dovela
do današnje situacije u toj ustanovi, bila izrada strategije razvoja škole, čiji je osnovni cilj
bio ukazati na vrijednost glazbenog obrazovanja i za pojedinca i za zajednicu.
– Odlučili smo uspostaviti tijesnu suradnju s osnovnim školama i na taj način popularizirati
glazbenu, animirati djecu za upis. Razvoj je vodio k tome da se osnuje područni odjel u Vrsaru, a jedan je od njihovih razloga za takvu odluku bio i preventivne prirode, jer tada je u tom kraju bio prisutan problem droge, pojašnjava ona i dodaje da se vrsarski odjel od 2002. samostalno financira i uspješno razvija. Ima preko 50 učenika i šest razreda.
Osnivanje srednje glazbene škole nametnulo se potom kao prirodan nastavak procesa
unaprjeđenja kvalitete programa škole, saznajemo od ravnateljice.
– O tome nismo mogli razmišljati bez zdravog temelja koji podrazumijeva i primjerenu kadrovsku strukturu. Danas imamo 28 učitelja, samo nekolicina ih je na nepuno radno vrijeme, a riječ je o vrhunskim stručnjacima, ambicioznim mladim profesorima i magistrima. Stvoreni su uvjeti za ostvarenje takve inicijative, veli Radetić Fatorić i naglašava da porečka glazbena škola danas broji preko 250 učenika čije školovanje i želje za nastavkom glazbenog obrazovanja prepoznaje i Grad Poreč.
– Ponudili su nam i prostorno rješenje, imamo roh-bau izgrađenu zgradu, a potrebno je
urediti interijer i riješiti kupovinu još jednog poslovnog prostora, kaže Radetić Fatorić.
Kao jedan od razloga za potrebom osnivanja srednjoškolskog obrazovanja ističe i činjenicu
izbjegavanja putovanja na takvu nastavu u Pulu ili Rijeku, a poticaj je, kaže, u velikoj mjeri
potekao od učenika i roditelja.
– U dva smo navrata anketirali učenike osnovnih glazbenih škola okolnih gradova – Rovinja, Pazina, Umaga i Novigrada – i dobili kvalitetan i respektabilan prikaz stanja koji
govori u prilog našoj inicijativi, ističe ravnateljica i dodaje da raspolažu s dva pozitivna mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U prvom su navratu podržali argumente za osnivanjem, dok su u drugom dali naputak prema kojem je moguće provesti daljnju institucionalizaciju. Jedna od potrebnih mjera jest i odvajanje glazbene škole od Pučkog otvorenog učilišta, kao i neminovno i presudno prihvaćanje Istarske županije tog prijedloga Grada Poreča i tamošnjeg POUP- a. Paralelno s tim iščekivanjima,
škola potiče i pregovara otvaranje novih odjela.
– Uspjeli smo dobiti dozvolu za osnivanje onih predmeta za koje je postojao poseban interes mladih – violončela i grupe puhačkih instrumenata – roga, trombona, trube, saksofona i klarineta. Razlog više za uvođenje tih instrumenata u naše programe jest taj što u Gradu Poreču uspješno djeluje puhački orkestar Porečki delfini, pa bismo time pridonijeli stvaranju novih temelja za buduće generacije članova, a i kvaliteti tog gradskog orkestra, priča ravnateljica. Saznajemo nadalje da je želja škole uvesti i violu i kontrabas ne bi li time stvorili uvjete za stvaranje gudačkog orkestra, a trenutno su u fazi čekanja odobrenja za učitelje violončela i roga.
– Razmišljamo dugoročno, a i osluškujemo potrebe djece. Strategija nam nije širiti već
postojeće odjele, na kojima je permanentno jednako velik interes, već pojačati i potaknuti
stvaranje onih za kojima postoji konkretan interes, dodaje Radetić Fatorić, koja kaže da u
posljednje vrijeme "jačaju" gitara, flauta i violina, da se harmonika lijepo razvija, a da je i
za to u velikoj mjeri zaslužan Grad Poreč jer je pomogao zaposliti nove učitelje. Kao sličnu
značajnu njihovu pomoć ističe i kupnju koncertnog klavira i naglašava da se i iz tih razloga
dobro osjećaju, da su motivirani.
– Velika je stvar znati da tvoja sredina cijeni vrijednosti koje se trudi afirmirati i razvijati
glazbena škola, a jako sam ponosna na to što djeca i roditelji imaju lijep odnos prema školi.
Zato se i trudimo biti svugdje prisutni, nikada nam nigdje nije teško svirati, radimo s puno ljubavi i entuzijazma, atmosfera je dobra i kreativna, a i vjerujemo da to doprinosi promociji škole, veli Radetić Fatorić i dodaje da kolektiv mentora i profesora nerijetko rade timski, a vjeruje i da je to jedan od razloga postizanja dobrih rezultata na natjecanjima
glazbe. Takve aktivnosti smatraju odličnom prilikom za nove poticaje, druženje, praksu javnih nastupa, publike, no i upoznavanje kolega i drugačijih pristupa glazbi, konzultaciju
programa.
– Moramo imati stalno na umu da odgajamo ljude, da je naša zadaća stvarati novu publiku i jako puno radimo na takvoj animaciji i tu takoder postižemo rezultate. Učimo djecu kako se ponašati u tom svijetu, no i roditelje kako pristupati takvoj vrsti kulturnih programa,
kako ih i zašto konzumirati. Ako dugo godina budemo uporni i budemo kvalitetno na
tome radili, sigurna sam da će dobri rezultati biti prepoznatljivi, zaključuje ravnateljica.

Nuša HAUSER, Glas Istre