Želim skrenuti pozornost na važnost grožđa, tog nama bliskog, iako nedovoljno cijenjenog proizvoda, iznimno vrijednog za naše zdravlje.

Mnogi, naime, grožđe uopće ne konzumiraju kao jabuku, krušku, marelicu, prije ili nakon ručka ili u toku dana. Na našim stolovima svoje mjesto pronalazi upravo “stolno grožđe”, koje je prepoznatljivo po velikim bobicama, i muškatno – slatkog okusa, koje redovito nalazimo na policama trgovačkih lanaca. No, ovom bih prilikom skrenuo pažnju na sortu koja se najčešće zna naći u središnjem djelu vinograda kao poslastica koja se suši i bere puno kasnije. U narodu je nazivaju “popova jaja” ili “uovo de gallo”. Od te se sorte dobivaju desertna vina, kao što je poznati talijanski prosecco, odnosno prošek.

Gledano s nutricionističke strane, 100g grožđa sadrži 81 posto vode, 0,7g proteina, 0,6g masti, 18g šećera, 1,2g vlakana te 71 kaloriju.

Grožđe je, dakle, visokovrijedna namirnica bogata raznim nutritivnim sastojcima koji pridonose našem zdravlju. Izvor je antioksidansa i antitumorskih spojeva, flavonoida, kvercetina te resveratola, koji štite od dijabetesa i prirodno smanjuju razinu šećera u krvi. Prema najnovijim istraživanjima, navedeni kemijski spojevi mogu pomoći i u zaštiti stanica kože od UV zračenja. Uvrštavanjem grožđa u naš sezonski jelovnik pomažemo organizmu i u očuvanju stanica. Grožđe ublažava bol uzrokovanu gihtom i reumatoidnim artritisom, a njegovi učinci zabilježeni su i u slučajevima astme. Podiže imunitet i osigurava jaču otpornost organizma, oslobađa dišne putove, i kroz unos minerala, kalcija i magnezija priprema organizam za zimu. Crveno grožđe, specifično zbog svojih antibakterijskih i antivirusnih svojsatva, preporučuje se također u borbi protiv različitih oblika karcinoma.

Svakako predlažem konzumiranje sezonskog voća i povrća. Grožđe se preporuča i trudnicama, ali i mlađim osobama u razvoju, zbog elemenata koji pospješuju rast, a radi se o selenu, željezu, kalciju, vitaminima A, C i B kompleksa.

Osim toga, grožđe opušta organizam. To je vidljivo ukoliko pratimo rad bubrega, probavnog sustava i jetre – čija je funkcija pročišćavanje krvi. Istraživanja su dokazala da su osobe koje su konzumirale grožđe tijekom dijete kao voćni međuobrok, lakše regulirale probavu i osjećale manju nervozu od osoba koje nisu za međuobrok imale grožđe. Kako ono snižava razinu šećera u krvi, ali i izaziva osjećaj sitosti, osobe koje su sudjelovale u istraživanju osjećale su manju potrebu za slatkišima i rafiniranim šećerima. (N. BAĆAC)

Kozica Bobica

Sastojci (za dvije osobe): 60 g bobica malvazije, 60 g bobica borgogne, 60 g bobica fragole, 120g kuhanih kozica, 2 listića svježe divlje mente, 1 manja žličica salse agro-dolce,1 vrh žličice cimeta. Par kapljica limuna.

Priprema: Pažljivo oprati bobice grožđa da ne ispuste sok, osušiti  te po želji složiti u željenu čašu ili posudu za desert. U posebnoj posudici zamiješati prokuhane kozice (gamberette), limunov sok, cimet, salsu agro-dolce (ljutkasto/pikantno-slatko) i listiće divlje mente te pustiti 15 min da se mirisi sljube. Odmorenu i aromatiziranu smjesu lagano i pažljivo promiješati s bobicama grožđa i sokom od nekoliko bobica fragole (slatke) preliti preko gotovog deserta.

Ovu kreaciju možete ponuditi kao hladno predjelo, ali i kao hladan desert nakon ribljeg sljedovanja ili riblje večere. Odlično se sljubljuje i kao samostalna kreacija uz desertno vino ili  prošek.

Glas Istre