Prepoznatljivog uredničkog potpisa novo izdanje popularnog istarskog kalendara “Franina i Jurina” za 2018. godinu predstavljeno je u ročkoj Glagoljskoj tiskari “Juri Žakan”, na večernjem sijelu “Puli ugnjišći v Roče” u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Roč. Najnoviji broj koji na dvjestotinjak stranica, donosi priloge pedesetak autora raspoređenih u šest cjelina, posljednji je u Reprezentovoj režiji, s obzirom je njegov dugogodišnji urednik 80-godišnji Miroslav Sinčić najavio da izdavačko poduzeće Reprezent d.o.o. Račice iduće godine prestaje s radom te će kalendar “Franina i Jurina” ostati bez nakladnika.

Najdugovječniji istarski kalendar

Najdugovječniji istarski kalendar pokrenut je 1922. godine i izlazio je s određenim prekidima, a od 2001. godine objavljuje se u izdanju Izdavačkog poduzeća “Reprezent” iz Račica.

– Otada “Franina i Jurina” nastavlja svoju dugu tradiciju izlaženja, a u tih posljednjih osamnaest brojeva postignut je pouzdan ritam izlaženja i ustaljen je visok standard kvalitete temeljen na zanimljivosti sadržaja, čitljivosti svakog priloga i lijepom izgledu knjige. Uhodan je rad članova Uredništva i drugih suradnika i okupljen je impozantan broj stalnih i povremenih autora, bez čega se dostignuti standardi ne bi mogli ostvariti. “Franina i Jurina” nema dotacija, već sve troškove pokriva isključivo od prodaje naklade i oglasnog prostora na svojim stranicama. Okupljanje stalnih i povremenih pretplatnika i oglašivača zahtjevan je posao koji traži profesionalni pristup. Jednako kao i uređivanje knjige. Mislim da to uspješno može obavljati samo profesionalni nakladnik. S prestankom rada Reprezenta “Franina i Jurina” će ostati bez takvog izdavača i prestat će s izlaženjem. Dakako, ako se u međuvremenu ne nađe novi nakladnik spreman nastaviti s izdavanjem ovoga našeg najdugovječnijeg godišnjaka, rekao je Sinčić.

Predstavljajući najnoviji broj, Sinčić je istaknuo da su u prvom, kalendarskom poglavlju, predstavljeni stari istarski časopisi i novine koji su izlazili koncem 19. i početkom 20. stoljeća . Predstavljeno je 15 naslova. – To je bilo razdoblje nakon Prvoga svjetskog rata kada je Istra bila pod talijanskom okupacijom i kada je bilo progonjeno i zabranjivano gotovo sve što je pridonosilo buđenju hrvatske nacionalne svijesti i afirmaciji hrvatskoga jezika i kulture. O tome pišu Robert Buršić i Zlatan Varelija, a listovi su predstavljeni uz 12 mjeseci, istaknuo je Sinčić.

Slijede članci o Ivanu Obrovacu, slikaru i pedagogu predstavljenom tekstovima više autora. Iz poglavlja Obljetnice, Sinčić je izdvojio i tekst Mirjane Pavletić “Četiri desetljeća Aleje glagoljaša”, prilog o 650. godišnjici Misala kneza Novaka, te o 130. godina Rovinjske bolnice.

Iz poglavlja Prošlost, tradicija, baština koje obuhvaća trinaest priloga, izdvaja se tekst Ivana Milotića “Najstariji podaci o teranu u Istri”, a iz poglavlja Naši ljudi i krajevi prilozi o skladatelju Ljubi Kuntariću, o glazbeniku, zborovođi i kulturnom djelatniku Linu Šepiću iz Buja, reportaže iz Skitače, Pule, s Bujštine, s otoka Cresa.

Najopsežnije poglavlje Teme i događaji donosi 16 priloga poput teksta “Istra i Istria na pramcima brodova” (Danilo Prestint), Prva utrka na Preluku (Goran Slavić), Očuvanje istrorumunjskog jezika (Rafaela Paliska).

Zanimljivo, poučno, korisno naslov je poglavlja u kojem je među ostalim objavljen tekst Alda Pokrajca “Histria aromatica kod Bala”, reportaža iz hortikulturnog parka s aromatičnim, začinskim i ljekovitim biljem, ugostiteljskim i edukativnim objektima i sadržajima na 25 hektara na brdu Pižanovac kod Bala.

Književnik Miroslav Sinčić je u Roču kazivao i svoje stihove, pridružio mu se i pjesnik Vladimir Pernić, a za starinsku muziku pobrinuli su se Ročki gunjci.

(Gordana ČALIĆ ŠVERKO, Glas Istre)