Jučer je počelo postavljanje skela u prostore stare sakristije porečke katedrale, a sutra će se na njih popeti restauratori iz Udina koji će u naredna četiri tjedna obnavljati na zidovima sačuvane dijelove fresaka iz 15. stoljeća. Vjerojatno je tada uređena sakristija, a iz ostataka sačuvanih ispod njenog poda razvidno je da je tu prije bila crkvica. Najprije predromanička kapelica, još iz prijelaza iz 7. u 8. stoljeće, potom preuređena u troapsidalnu crkvicu, negdje između 8. i 10. stoljeća. A sve su se te transformacije događale na prostoru prezbiterija, svetišta sjeverne predeufrazijanske bazilike iz 5. stoljeća! O čemu, dakako, svjedoče originalni podni mozaici i polukružna zidana klupa za kler, tzv. sintronos, otkriveni tijekom talijanske restauracije 1936. godine.

– Kota ovih mozaika 14 je centimetra viša od mozaika čije kopije imamo tu vani na prostoru sjeverne bazilike iz predeufrazijanskih vremena. Očito je između prezbiterija i crkvene dvorane bila stepenica. Ranosrednjovjekovnu transformaciju tog dijela bazilike u kapelicu možemo pratiti u dvije faze. U prvoj je uz sjeverni zid podignut oltar, a u kutu desno od njega postavljen sarkofag, ali kao svečana grobnica pa je vjerojatno bio i relikvijar. Drugu transformaciju prepoznajemo po sačuvanim temeljima triju apsida. Kasnije je sve to zatrpano i u srednjem vijeku izgrađen novi pod, veli konzervator Ivan Matejčić, autor i voditelj projekta restauracije i prezentacije dijelova kompleksa Eufrazijane koji su do sada bili nedostupni »običnoj« publici. Uz staru sakristiju on obuhvaća i susjednu cellu trichoru iz 6. stoljeća.

– Sadašnji radovi dio su višegodišnjeg programa kojim je predviđeno da se svi kulturno-povijesno relevantni prostori Eufrazijane otvore za javnost. Pri tome, naravno, ne smije doći u pitanje osnovna funkcija crkve. Uređenjem stare sakristije, potom i celle trichore, te šetnice uz gradske zidine između biskupije i u njoj smještenog crkvenog muzeja, omogućit ćemo kružni razgled kompleksa, što se nameće kao potreba i zbog sve većeg broja posjetitelja. Dakako, to bi u konačnici moglo donijeti i veće prihode od ulaznica koje se sada naplaćuju samo za muzej, kaže Matejčić.

Kad je o novcu riječ, sadašnji radovi – koji uz restauraciju fresaka obuhvaćaju čišćenje i konzerviranje mozaika, demontiranje južnog ulaza u sakristiju i rekonstrukciju sjevernog (iz otvorenog prostora nekadašnje sjeverne predeufrazijane), uređenje sanitarija te postavljanje metalne šetnice – vrijede blizu milijun kuna. Najviše sredstava dolazi iz Ministarstva kulture, a dio i iz porečkog proračuna te od prihoda od prodaje ulaznica za muzej. Planirano je

da restaurirana stara sakristija bude predstavljena javnosti u drugoj polovici listopada.

Inače, ovim radovima prethodilo je uređenje novog prostora za sakristiju, u nekadašnjoj kapelici koju je s južne strane Eufrazijane prije stoljeća i pol podigao biskup Peteani. Matejčić očekuje da bi cijeli projekt mogao biti dovršen za dvije godine.

Goran Prodan, Glas Istre