Ususret Međunarodnom danu solidarnosti, specijalizirana tvrtka za medicinska pomagala i zdravstvenu podršku Lentismed, organizirala je panel diskusiju „Tijelo je OK. Kako gradimo zajednicu koja prihvaća?“. Na panel diskusiji predstavljeni su rezultati ankete o iskustvima povezanima s izgledom, osudom i tjelesnim pritiskom u hrvatskom društvu. Panel je spojio tri perspektive: vrhunski sport, znanost i poslovni sektor kako bi otvorio pitanje koje se tiče svakoga od nas. Što se u društvu mora promijeniti da bi se ljudi mogli osjećati dobro u vlastitom tijelu?

Anketa koju je proveo Lentismed tijekom studenoga obuhvatila je 205 ispitanika, a rezultati jasno pokazuju razmjere problema. Primjerice, gotovo tri četvrtine građana (73,84 %) barem je jednom čulo komentar o tijelu koji ih je povrijedio, a gotovo polovica doživjela je isključenost zbog izgleda. Pritom je postotak znatno izraženiji kod žena (53,27 %) nego kod muškaraca (35,48 %). Gotovo polovica ispitanika prepoznaje da ih se u interakcijama „više promatra nego sluša“, pri čemu je taj osjećaj znatno češći kod žena (78,30 %) nego kod muškaraca (56,45 %), a ova iskustva često počinju već u školi, sportu i drugim institucionalnim okruženjima. Žene u svim kategorijama nose veći teret tjelesnih očekivanja, a na razini okruženja najveće razlike pojavljuju se između urbanih i ruralnih sredina. U manjim sredinama uvredljive komentare o izgledu doživljava više od 80 % ispitanika, osjećaj isključenosti navodi ih više od 50 %, dok čak 95,71 % prepoznaje da se o njima donose pretpostavke na temelju izgleda. Osjećaj da ih se „više promatra nego sluša” također je izraženiji u ruralnim područjima gdje ga navodi više od 80 % ispitanika. Na pitanje što najviše utječe na to kako vidimo vlastito tijelo, ispitanici su kao ključne izvore pritiska naveli medije (42 %) i društvene mreže (36 %). Istodobno, kao put prema promjeni vide osobni razvoj i samoprihvaćanje (24 %) te realniji, svakodnevni prikaz tijela u javnom prostoru (15 %).

Panelisti su zaključili da podaci govore više od statistike. Brojke su ogledalo društvenih normi koje se oblikuju rano i ostavljaju dugotrajne posljedice na samopouzdanje, sudjelovanje i osjećaj pripadnosti.

Zašto se o tijelu i dalje govori više nego o čovjeku?

Kako se rezultati istraživanja odražavaju u stvarnom životu, pokazala je perspektiva sporta i parasporta. Najbolja hrvatska parastolnotenisačica istaknula je koliko su društvena očekivanja prisutna i onda kada nisu izrečena na glas. „Rezultati ankete pokazuju nešto što svi prepoznajemo u svakodnevici, a to je da se tijelo često komentira prije svega ostalog. I sama sam to znala osjetiti, ali ne kao sportašica, nego kao žena u javnom prostoru. U parasportu naučiš vrlo brzo da je tijelo prije svega partner, alat koji ti omogućuje da napraviš ono za što si sposoban. Zato vjerujem da parasport može biti snažan korektiv društvenim predrasudama. On pokazuje da vrijednost ne dolazi iz izgleda, nego iz upornosti, rada i rezultata”, izjavila je Anđela Mužinić Vincetić, aktualna europska prvakinja u parastolnom tenisu.

Na rezultate ankete osvrnula se i doc. dr. sc. Iva Odak, predstojnica znanstvenoistraživačkog odsjeka u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja (IDIZ), koja je ponudila znanstveni okvir za razumijevanje kako društvo oblikuje odnos prema tijelu. „Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da stav o tijelu nije privatni problem, nego društveni obrazac kojeg reproducira šira zajednica. Naime, kada više od dvije trećine ispitanih kaže da ih je komentar o tijelu povrijedio, vidimo da to nije osobni neuspjeh, nego posljedica kulture u kojoj izgled nosi društvenu vrijednost. Ovi rezultati potvrđuju nalaze brojnih istraživanja koja pokazuju da mediji, institucije i svakodnevne interakcije sustavno oblikuju osjećaj (ne)vrijednosti temeljen na tijelu. Posebno je zabrinjavajuće što se gotovo polovica ispitanih osjeća promatrano, ali ne i slušano. Ako želimo promjenu, već sutra škole, klubovi, mediji ili tvrtke mogu uvesti prakse koje cijene raznolikost. Primjerice, preporuku da se vrijednost učenika, sportaša ili zaposlenika ne komentira kroz tijelo, nego kroz doprinos i kompetencije. Takvi mali, ali sustavni pomaci grade zajednicu koja doista prihvaća.”

Nakon sporta i znanosti, otvorilo se i pitanje odgovornosti privatnog sektora, osobito u industriji koja svakodnevno radi s ljudima čija su tijela često izložena stigmi. „Živimo u društvu koje ljude procjenjuje prebrzo i preplitko. Pogled, bolest ili pomagalo, sve postaje povod za zaključke koji nemaju veze sa stvarnim čovjekom ispred nas. Neutralnost bi značila suučesništvo. Ako imamo moć, imamo i odgovornost”, istaknuo je Zlatan Žmirak, direktor Lentismeda.

U nastavku je naglasio kako globalna iskustva potvrđuju da stigma izgleda nije lokalna pojava, ali da društva različito reagiraju na nju. „Problemi tjelesne stigme nisu jedinstveni za Hrvatsku. Svugdje ljudi nose sličan teret pretpostavki, komentara i očekivanja. Razlikuje se jedino odgovor društva. Ondje gdje postoji svijest i odgovornost, stigma je manja; ondje gdje se šuti, teret pada na pojedinca. Zato smatram da industrija mora zauzeti jasnu poziciju, odbaciti nerealne predodžbe i prestati prikazivati tijela kroz filtere savršenstva. Dugoročna promjena počinje tek kada se društvo odluči vidjeti ljude, a ne njihove nedostatke”, dodao je Žmirak.

Manje osude, više odgovornosti: što možemo napraviti već sutra?

U završnici rasprave panelisti su istaknuli da bi društvo mnogo dobilo kada bi prestalo donositi brze zaključke na temelju izgleda. Male geste mogu učiniti veliku razliku u svakodnevnom osjećaju dostojanstva. Naglašeno je i da razgovor o osnaživanju pojedinca mora biti praćen pitanjem kakvo okruženje gradimo: škole, sport, mediji i poslovni sektor svakodnevno oblikuju načine na koje ljudi percipiraju vlastita tijela. Prava promjena počinje tek kada zajednica preuzme aktivniju ulogu u stvaranju prostora koji ljude vidi, čuje i poštuje. Panel je zaključen porukom: „Tijelo je OK. Društvo je to koje se mora mijenjati.”

O TVRTKI LENTISMED

Lentismed je hrvatska tvrtka čiji su proizvodi prisutni u 22 zemlje, a razvija medicinska rješenja koja ljudima koji žive s intimnim i kroničnim bolestima pružaju povjerenje, slobodu i diskreciju. Njihova je misija osnažiti ljude da budu junaci vlastite priče te im omogućiti život u punini kroz kvalitetne proizvode i podršku koja nadilazi funkcionalnost. Vrijednosti Lentismeda usmjerene su na zajednicu, integritet i stvaranje prilika iz izazova. Tvrtka surađuje sa zdravstvenim radnicima, pružajući im alate, edukaciju i stručnost potrebnu za procjenu zdravstvenih stanja i prilagodbu rješenja stvarnim potrebama pojedinca.