Prostorni plan Grada Poreča, donijet je prije sedam godina, unatrag dvije godine usklađen
je s Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu, a pokriva 14.200 hektara, odnosno oko 13 tisuća hektara bez, u meduvremenu izdvojene, Općine Tar-Vabriga. Izradio ga je Boris Petronijević iz pulskog Urbisa, a u raspravi je zabilježeno 450 primjedaba i prijedloga građana, od kojih je polovica prihvaćena, te još 67 amandmana vijećnika prije donošenja.
Planska projekcija je da bi do 2020. godine broj stanovnika u gradu mogao biti najviše 29.000 (gotovo trećina više), što je stvorilo komotnu zalihu u prostoru namijenjenom stambenoj i gospodarskoj gradnji, procjenjuje Damir Hrvatin,  pročelnik gradskog odjela za prostorno uređenje. Važno je spomenuti da je Grad Poreč pokriven s 25 važećih planova, što je obilato više nego kod drugih gradova slične veličine, ali i nekih bitno većih. Za usporedbu – u Puli je na snazi dvostruko manje planova.
Ovakav odlikaški rezultat predstavlja opredjeljenje za maksimalnu kontrolu stanja u prostoru unutar ovlasti Grada. A posebno je važna činjenica da se novi planovi temelje na starima, odnosno prostorno planiranje u Poreču pokazuje kontinuitet u posljednjih 45-50 godina, pa je manje-više jasno što se u kojem dijelu grada može dogoditi u budućnosti. Od ukupnih 14.200 hektara, na građevinska područja unutar naselja otpada 12,2 posto, a izvan naselja na gospodarska, turistička i sportsko rekreacijska područja još 12 posto ukupne površine. U potonjima je 90 hektara namijenjeno gospodarskim zonama, 620 sportsko-rekreacijskim i 900 hektara turističkim, uglavnom već postojećim, osim Saladinke koja još nije pokrivena DPU-om. Generalni urbanistički plan detaljnije razraduje turističke zone pa se iz njega vidi da je za gradnju slobodno još manje površina od ukupno iskazanih. Ukupno gledano, otprilike četvrtina površine Grada otpada na različita gradevinska područja.
Unutar samog naselja još ima mjesta za gradnju u stambenim zonama u Velom i Malom Maju, Špadićima, Finidi sjever, Stanciji Vergotini i iznad Žatike te od groblja prema Stanciji Amoroso, saznajemo od Hrvatina. Plan predviđa nekoliko gospodarskih zona, od kojih su dvije gotovo realizirane. Servisna zona Fazinka prostire se na 40-ak hektara i uglavnom
je zemljište već prodano, a ostaje dopunama plana proširiti zonu na još 15-ak hektara
koje je Grad dobio od države. I u 28 hektara velikoj zoni Buići-Žbandaj gotovo su sve parcele prodane, ali ta je zona predvidena na ukupno 70 hektara, s time da se opremanje i prodaja parcela odvija u fazama. Prostorni plan spominje još nekoliko manjih gospodarskih zona, a za onu od četiri hektara u Kufcima, iza postrojenja HEP-a uz cestu
prema Novoj Vasi, usvojen je i DPU. Zone kod Dračevca i u Baderni, koje su planirane na nekoliko hektara, još nisu u planu realiziranja. Osnovne značajke porečkog prostornog plana jesu da dopušta gradnju i prometno povezuje, a utječe na standard života povećanjem minimalnih veličina parcela, smanjenjem izgradenosti i visine objekata te povećanjem koridora prometnica.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre