Prof.dr.Ranko Bon: Neodrživi projekti IDS-a…
To stoji i u nedavnoj proklamaciji Svjetske Banke pri Ujedinjenim Narodima protiv ovih pošasti. Kako stojimo u Istri što se ovih preduvjeta tiće? Izuzetno slabo. Civilno je društvo tek u povoju. Kompetitivnih medija skoro da nema. Od kako su «Glas Istre» i
«Novi list» podijelili posao na regionalnoj osnovi, , u Istri se pojavio samo mjesečnik «Regional Magazin», te njegova internetska stranica, on-line novina «Regional Express.
U posljednje vrijeme se «Glas Istre» često oglušuje na komentare civilnog društva. Moj komentar na osvrt novinara Mirjana Rimanića od 15. ožujka ove godine ("Uspavana ljepotica pred macho kapitalom"), posvećen poslovanju eko udruga, nije bio objavljen. U tom sam napisu upozorio na nekoliko stvari. Prije svega, čitav politički i upravni proces u Istri je izuzetno netransparentan. Potrebno je puno znanja i energije da se na vrijeme dozna što se i gdje uopće događa. Dalje, stvaranje kritične mase u lokalnom stanovništvu nikako nije lagan posao u postojećim uvjetima. Razlog za to je da je vodeća stranka, IDS,
tijekom šesnaest godina samovlasti u mnogim dijelovima Istre postala klijentistička organizacija, koja je pustila duboke korijene u svakodnevne poslove stanovništva. Jedan će šutjeti zato sto nešto treba dobiti od vlasti, a drugi će šutjeti zato sto nešto može izgubiti. U takvim je uvjetima teško bilo sto postići demokratskim putem, budući da
je sve spojeno klijentističkom paučinom.
Isto tako, «Glas Istre» nije objavio moja dva otvorena pisma, od kojih je prvo bilo namijenjeno županu Ivanu Jakovčiću, a drugo načelniku Općine Motovun Slobodanu Vugrincu. Čini se da je uredništvu ovog lista još stran pojam otvorenog pisma, kojim se civilno društvo u svijetu obraća moćnicima preko medija. Oba su pisma posvećena golfu u Istri. Prvo, namijenjeno Jakovčiću, postavlja pitanje sto je bilo sa stručnom komisijom koja je trebala ispitati mjesto dvadesetak golf igrališta u Istri, a koju je u «Glasu Istre» župan obećao u lipnju prošle godine.
Drugo, namijenjeno načelniku Vugrincu, postavlja pitanje sto je bilo s koncesijom za ispitivanje trave iz 2002. godine, koja se u medjuvremenom pretvorila u golf igralište pod Motovunom, koje vec nekih godinu dana pod krinkom ispitivanja trave naplaćuje svoje usluge. Vugrinceva obavijest o koncesiji se pojavila u «Glasu Istre" u studenom predprosle
godine. Srećom, oba je pisma objavio "Regional Express", ali ni Jakovčić ni Vugrinec na njega nisu odgovorili. Brane se za Istru standardnom šutnjom.
Moj posljednji komentar poslat "Glasu Istre" se odnosi na pojam održivog razvoja, s kojim Gospodarski forum Istre raspolaže kako mu je volja, kao da se radi o nekoj proizvoljnoj ideji bez čvrstih temelja. U komentaru, poslanom 19. travnja ove godine na članak pod naslovom "Istri treba folozofija održivog razvoja" od istog datuma, pojasnio sam što je
to zapravo održivi razvoj, koga su definirali Ujedinjeni Narodi, te se sa zabrinutošću osvrnuo na mnoge neodržive projekte koje trenutno promovira IDS: Rocwool, Plomin 3, LNG terminal, te dvadesetak golf terena i još nepoznat broj polo terena u regiji. Još jedanput, "Glas Istre" se oglušio na moj napis, koji do danas nije objavljen.
Budući da je otvaranje kompetitivnih medija stvar tržišta, za sada civilno društvo može samo zahtijevati da postojeći mediji demokratski otvoreno objavljuju ono sto im se ponudi. Za tako nesto su potrebna svima poznata pravila ponašanja. Prvi korak u tom smjeru bi bilo otvaranje stalnih rubrika s pismima čitatelja u dnevnoj štampi. Ovo je uobičajena forma u poznatim novinama u svijetu, na koju sam podsjetio i uredništvo "Glasa Istre". Naravno, odgovora nisam dobio. Drugi bi korak bio pritisak na čimbenike u političkom i upravnom procesu da se u medijima oglašavaju kada budu "prozvani" od strane čitatelja, tj. glasača. To je pitanje koje se odnosi kako na udruge koje se bave transparentnošću političkog procesa, tako i na organe upravnih tijela koje takvu transparentnost garantiraju na temelju našeg ustava.
Prof. dr. Ranko Bon
Predsjednik
Motovun – eko grad
Centar za održivi razvoj