Grad namjerava prodati 18 nekretnina, uglavnom građevinskog zemljišta kojim namjeravaju prlhodovatl 87,4 milijuna kuna. “Investiralo se više nego što smo mogli podnijeti, konstatirao je Stevo Žufić i predložio da se ne režu razvojni programi nego potrošnja.

POREČ – Realizirani projekti u prvih šest mjeseci ove godine te izvještaj o stanju proračuna, bile su teme redovnog polugodišnjeg izvješća gradonačelnika Edija Štifanića iznesena na protekloj sjednici vijeća. Govoreći o najvažnijem financijskom aktu Grada rekao je kako je zaduženost proračuna 38 posto, ukupni prihodi iznose 161, a rashodi 144 milijuna kuna, dok preneseni manjak iz ranijih godina iznosi 58,2 milijuna kuna.

Stroga štednja

Ukupne obaveze Grada 31. kolovoza iznosile su 46,6 milijuna kuna, a dospjele do istog datuma 23 milijuna kuna od čega 18,9 milijuna prema komunalcu Usluzi. Što se načina pokrića ovog manjka tiče, Štifanić je predstavio plan prodaje nekretnina koji obuhvaća prodaju 18 nekretnina, uglavnom građevinskog zemljišta kojim namjeravaju prihodovati 87,4 milijuna kuna, te program mjera za pokriće manjka kroz donošenje odluka o pokriću manjka kroz tri godine (koji su vijećnici prihvatili na istoj sjednici), te objedinjavanje javne nabave i štednju po svim segmentima.

– U prvih šest mjeseci ove godine u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Poreču, nastavili su se negativni trendovi kao rezultat svjetske gospodarske krize, koji se manifestiraju kroz negativne pokazatelje, od rasta nezaposlenosti, smanjene potrošnje do pada proizvodnje i izvoza. S obzirom da to dovodi do rasta nelikvidnosti i pada proračunskih prihoda, jedinice lokalne samouprave i dalje se suočavaju s financijskim problemima, rekao je Štifanić.

Nema planiranja

Govoreći o izvješću gradonačelnik je podsjetio na neke od najvažnijih realiziranih projekata u ovoj godini, od komunalne infrastrukture, asfaltiranja ulice Kampac u Velom Maju, izgradnje javne rasvjete na polivalentnom igralištu u Vranićima, nabave opreme za dječja igrališta, do izvlaštenja i rješavanja imovinskopravnih odnosa za izgradnju južnog dijela zaobilaznice od Vrvari do Bijele uvale, pripreme dokumentacije za izgradnju osnovne škole na Finidi i rekonstrukcije škole u Žbandaju, te izvlaštenja zemljišta za nastavak razvoja kanalizacijske mreže.

Grad je radio na pripremi i provedbi projekta koji se financiraju iz EU fondova – Wellness Istra, Revitas i Parenzana II. Gradonačelnik je izvješće zaključio s priznanjima koje je Poreč dobio: časopisa Forbes ove je godine Poreč proglasio najboljim gradom među dvadeset onih koji su odabrani kao pokretači Hrvatske, te četvrto mjesto na rang listi razvojnih potencijala općina i gradova u Hrvatskoj, koji je izradila londonska tvrtka Adeor Corporation.  Izvješće je prihvaćeno sa deset glasova za i šest protiv. Nezavisna vijećnica Snježana Mekota komentirala je kako je svako sljedeće izvješće po formi bolje od prethodnog, ali sadržaj je druga priča.

– Gradonačelnik kaže kako je svjetska i hrvatska gospodarska kriza dovela do rasta nelikvidnosti i pada prihoda. Međutim, tekući prihodi Grada godinama su podjednaki i dovoljni za pokrivanje tekućih rashoda. I u ovoj su krizi mnogi gradovi na nuli ili plusu, dakle ima nešto i u predviđanju, analizi, planiranju. Poreč je po nekim neobičnim kriterijima proglašen najboljim među gradovima pokretačima Hrvatske i nije čudno da državni proračun ima toliku rupu, valjda kopira Poreč, zaključila je Mekota. Dodala je kako će ubuduće od gradonačelnika tražiti informacije o pokrenutim inicijativama u vezi pronalaženja investitora jer je to najvažnija tema za izlazak iz financijskih problema.

Previše investicija

Vijećnik Stevo Žufić sa nezavisne liste Rodoljuba Kosića komentirao je kako je gradonačelnikovo izvješće stiglo van zakonskog roka, te negodovao što najvažniji dio, onaj o financijskim podacima nije uvršten u materijale, već prezentiran na samoj sjednici.

– Situacija je teška i moramo to priznati, jer se grad preinvestirao više nego što smo mogli podnijeti. Ušli smo s pretpostavkama prodaje nekretnina koje nismo mogli realizirati. Dio prijedloga za sanaciju duga nije najbolji put za rješenje i može nam se desiti samo još gore. Nekretnine se i dalje spominju kao spas za proračun koji se pokazao fiktivan, ne režemo redovnu potrošnju, nego razvojne programe i projekte, rekao je Žufić i predložio da se o sanaciji proračuna održi poseban tematska sjednica.

V. HABEREITER, Glas Istre