Oko 93 posto građevina u Poreču je djelomično ili potpuno nelegalno; u naselju Finida na 108 od ukupno 114 objekata dograđivano je bez građevne dozvole – tvrdi građevinski tehničar Josip Deutsch. On je, kaže, dvije godine snimao stanje u gradu, od objekta do objekta, potaknut problemima u Finidi, gdje živi, a podršku je dobio od udruge Zvono,
koja je od gradske uprave Poreča tražila legaliziranje svih bespravno izgrađenih ili dograđenih objekata u gradu.
"Ako se u gradskoj upravi ne pozabave ovim problemom ozbiljno, ostaje jedino rušenje. A
možete li zamisliti koliko bi bagera trebalo da bi se porušilo toliko nelegalnih objekata i kamo bi povezli taj šut? A sada je prilika da se kroz izmjene i dopune GUP-a i Prostornog plana riješe oni slučajevi koje je moguće legalizirati. Imam elaborat koji bi mogao pomoći, ali to nikoga ne zanima. Razgovor s gradonačelnikom nisam uspio dogovoriti, a ova dva plana su pred donošenjem. Najgore od svega je to što se dobar dio tih dogradnji bez papira odnosi na registrirane apartmane privatnih iznajmljivača. U Poreču imamo dvije tisuće privatnih apartmana za iznajmljivanje, a samo 92 mogu biti kategorizirana prema novom pravilniku. Ostali nemaju uporabnu dozvolu niti je mogu dobiti, a rok prilagodbe
istječe u srpnju 2011. godine. Ako se to ne riješi, bit će uništen niz poduzetnika, obitelji, ali i porečki turizam, dakle i gradski proračun. Iz istog je razloga upitan i opstanak oko 180 obrtnika koji imaju nelegalne prostore u obiteljskim kućama. Radi se o egzistenciji
mase Porečana, a gradske vlasti su na to slijepe i gluhe. Razmišljamo o pokretanju upravnog spora protiv Grada Poreča zbog uništavanja turizma, a pokrenut ćemo i peticiju. A kada bi se pokrenula legalizacija bespravne gradnje, gradski proračun mogao bi inkasirati pedesetak milijuna eura, koji bi se mogli usmjeriti na gradnju škole na Finidi, na primjer", tumači Deutsch.
Naoko ova priča sliči na marmeladu od krušaka i jabuka, ali ipak se ne radi o nespojivim dijelovima. Činjenica je da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2006. godine, koji tretira i privatne iznajmljivače, propisuje izradu pravilnika o kategorizaciji objekata, koji pak konačnu ili pravomoćnu građevinsku dozvolu ističe kao uvjet da se objekt smatra  postojećim, a rok prilagodbe istječe u prosincu 2011. godine. S druge strane, javna je tajna da su mnoge garaže i dvorišta u Poreču pretvorena u apartmane za iznajmljivanje, a obiteljske kuće narasle u visinu i širinu – sve bez potrebne dokumentacije. I što sada?
– U procesu izrade izmjena i dopuna dva temeljna prostorna dokumenta (GUP i PP) nisu napravljene analize o bespravnoj gradnji na način kako to sugerira Deutsch, saznajemo od Damira Hrvatina, pročelnika gradskog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša. "Javna rasprava je zaključena, obrađujemo prispjele primjedbe, ali među njima nema
zahtjeva za legalizacijom objekata u kojima su apartmani za iznajmljivanje. Dobili smo jedino dopis udruge Zvono kojim traže legalizaciju sve bespravne gradnje, što je apsurd. Što će nam planovi i planiranje ako svatko može raditi što ga je volja i onda tražiti legaliziranje. Postoje pravila struke kojih se treba pridržavati u planiranju prostora. Bilo bi bezumno donijeti odluku o bezuvjetnom legaliziranju", smatra Hrvatin.
Gradonačelnik Edi Štifanić slaže se s njim, ali uviđa da bi o problemu privatnih iznajmljivača i obrtnika trebalo ozbiljno promisliti.
Od direktora porečke Turističke zajednice Nenada Velenika saznajemo da je u gradu registrirano oko tisuću iznajmljivača koji imaju oko 6.000 postelja i ostvaruju 30-ak posto noćenja. Velenik kaže da je problem s kojim se treba suočiti vezano za bespravnu
gradnju i kategorizaciju privatnog smještaja i privatan i javni, odnosno da mu se mora posvetiti dužna pažnja. Doduše, u TZ-u o tome nisu niti razmišljali dok nije stiglo novinarsko pitanje.
Alfredo Golob i Desimir Bošković, čelni ljudi lokalne Udruge iznajmljivača, svjesni su, pak,
ovog problema koji nije samo porečki ni samo istarski, nego hrvatski.
"Ako ostane na snazi odredba koja uvjetuje građevinsku, odnosno uporabnu dozvolu kao
temelj priznavanja postojanja objekta, onda je upitna barem polovica privatnih kapaciteta
u hrvatskom turizmu", smatra Golob. "Imamo krovnu udrugu iznajmljivača na nacionalnoj razini koja komunicira sa saborskim odborom za turizam i nadležnim ministarstvom.
Tražili smo odgodu svih rigoroznih detalja iz pravilnika o kategoriziranju i zakona, a saborski odbor je prihvatio naše ideje i čekamo njihove amandmane na zakon", saznajemo od Boškovića. Ali, na lokalnoj razini se prašina ne diže. Nitko, osim udruge Zvono i građevinskog tehničara Deutscha, nije povezao dvije priče – rigoroznu o kategorizaciji i proces izmjene temeljnih dokumenata, kako bi riješio veliki problem nelegalno izgrađenih i dogradenih objekata u gradu. A sada je, zapravo, potez na gradskoj vlasti. Ima li ona snage pokrenuti ozbiljnu analizu stanja u prostoru i vidjeti što može biti legalizirano s obzirom na širi kontekst i kakve bi bile dugoročne posljedice, pa onda izmjenama GUP-a i PP-a omogućiti legalizaciju onoga što neće utjecati na kvalitetu urbanog života?

S. MATEJČIĆ, Glas Istre

Porečani "laki na lopati"
Josip Deutsch tvrdi da su Grad Poreč i država suučesnici u bespravnoj gradnji jer su prešutno dozvolili gradnju apartmana za tržište posljednjih dvadesetak godina. "U Poreču je prodano 650 nepostojećih stanova, građenih bez dokumentacije, a od te prodaje inkasirali su i Grad i država. Takav odnos vlasti prema kršenju zakona pomogao je Porečanima da postanu laki na lopati. Premda nema opravdanja ni za jedan nelegalni
građevinski poduhvat, činjenice vrište i nužno je potražiti rješenje. Puno je ljudi prevareno prodajom bespravno izgrađenih stanova", kaže Deutsch.

Što traži Zvono ?
Na javnu raspravu o izmjenama i dopunama GUP-a i PP-a stigle su pisane primjedbe
zagrebačke Udruge za zaštitu ljudskih prava Zvono, čiju smo kopiju dobili od Deutscha. U primjedbama, između ostaloga, stoji da je 2.725 anketiranih građana Poreča za  legalizaciju objekata nastalih u posljednja tri desetljeća, da je preko 2.000 objekata dograđeno ili izgrađeno bez dozvole, smatraju da se veličinama stambenih zgrada i izgrađenošću čestica koči razvoj obiteljskog života i posla, insinuira se da su građevinske dozvole odobravane selektivno… Zvono predlaže povećavanje katnosti za obiteljske kuće na tri, a za ostale stambene zgrade na četiri do pet nadzemnih etaža, povećanje izgrađenosti čestice i do 80 posto za ugrađeni objekt, te traže da se odnos stambenog i poslovnog dijela zgrade ne ograničava. Predlažu i da se naselja Špadići, Finida, Mate Balota, Pical – Massa Lombarda, Veli i Mali Maj i Čimižin utvrde kao mješovita stambeno-gospodarska naselja jer, kažu, ona to već jesu. Zanimljiv je detalj da je predsjednik
udruge Zvono, registrirane u srpnju 2008. godine, Zvonimir Medvedović – građanin,
političar, kratko čak i ministar, za čiji bespravno dograđeni objekt u Poreču postoji i pravomoćno inspekcijsko rješenje o vraćanju u prvobitno stanje. Ono mu, doduše, ne priječi da legalno iznajmljuje apartmane u bespravno dograđenom objektu.