Priprema se najbogatija BOOKtiga
Svaki je rad u kulturi zahtjevan na svoj način i svaka institucija ima svoje poslanje i zakone koji je određuju. Međutim, prvi Advent u Poreču u koji se s osobitim žarom uključila i naša Knjižnica potvrdio mi je da kad jedna manifestacija okupi i sve gradske institucije, tad ostavlja najsnažniji utisak. Premda takva realizacija iziskuje puno više koordinacije i truda, smatram da takva koncepcija otvara prostor za nove modele financiranja i razvija i jača duh zajedništva i privrženosti gradu, kaže ravnateljica Gradske knjižnice u Poreču Irides Zović. Veseli je opća konstatacija da je Knjižnica najživlje kulturno mjesto u gradu.
Sretne priče i Verši na šterni
Među glavne novosti u ovoj godini navodi predstavljanje novog dizajna web stranice koji treba omogućiti brži i lakši pristup informacijama i nove web stranice projekta “Sretne priče” koja će osigurati jednostavan pristup volonterima/čitačima u domovima za starije i nemoćne i gradskim knjižicama u Istri. Usto, izdat će se nova slikovnica s još jednom pričom maskote porečke knjižnice “Slovko Maraforko i vatrogasci”.
Porečka knjižnica najavljuje bogate programe u Mjesecu knjige, Noći knjige, Dječjem tjednu i Danu hrvatskih knjižnica, a tu su i tradicionalni programi i manifestacije koje će se nastaviti i u ovoj godini. Knjižnica već godinama ima i raznovrstan program za najmlađe. Zimi su to radionice “Petkom u pet” a ljeti “Prije mora do Marafora”, čime su, ističe ravnateljica, stvorili okruženje za djecu različite dobi koju se na maštovit način potiče na čitanje, izražavanje i kreativno provođenje slobodnog vremena.
– Za osnovce i srednjoškolce od 1995. godine organiziramo literarni i likovni natječaj “Nagrada Laurus nobilis” s ciljem poticanja pisanog stvaralaštva učenika viših razreda osnovnih škola i srednjih škola Poreštine na hrvatskom i talijanskom jeziku. Osim osvajanja nagrade, poticaj mladim autorima je tiskanje njihovih tekstova u knjizi PoZiCa, koja donosi najbolja ostvarenja triju prijateljskih gradova – Zaboka, Crikvenice i Poreča. Njeguje se i dijalekt Susretom čakavskih pjesnika “Verši na šterni” koji se održavaju od 1994. godine i to druge subote u lipnju u Vižinadi. Nakon raspisanog natječaja kojim se pozivaju pjesnici koji pišu na čakavštini da pošalju nove, neobjavljene pjesme, uvaženi izbornik izabire najuspješnije, čiji stihovi ostaju trajno zabilježeni u zbirci “Verši na šterni”, kaže Zović te napominje da će se ove godine posebno obilježiti međunarodni festival pročitanih knjiga – BOOKtiga koja slavi svoje prvo desetljeće.
Priznanja Društva bibliotekara Istre
– Na BOOKtigi dosad smo ugostili brojne renomirane književnike čije smo stvaralaštvo približili porečkim knjigoljupcima. Podsjetimo se izvrsnih gostovanja, među ostalim, Igora Mandića, Arsena Dedića, Ante Tomića, Slavenke Drakulić, Bekima Sejranovića. Smisao BOOKtige jest građanima omogućiti najbolji mogući doživljaj iz svijeta književnosti. Organiziramo i mali knjižni sajam BOOKtižin na kojemu se rabljene knjige prodaju po simboličnoj cijeni, a sve u cilju humanitarnog prikupljanja sredstava. Knjižni će sajam ove godine biti najbogatiji do sada, velik je broj knjiga već spreman i to zahvaljujući donacijama naših građana i kolegama iz Gradske knjižnice u Rovinju. U sklopu festivala dodjeljuje se županijska nagrada BOOKtiga i to najčitanijem autoru u narodnim knjižnicama Istarske županije za proteklu godinu. Usto, plakati i sva sredstva komunikacije ovog festivala dobili su dosad brojne nagrade, podsjeća ravnateljica.
Lani su, veli, unatoč smanjenom budžetu kreirali nove projekte i to socijalno-inkluzivni program “Sretne priče” i program za mlade “Kava u 2” koji su kandidirali na natječaj Ministarstva kulture. Upravo su ova dva programa, uz tradicionalne “Verše na šterni”, dobila visoku ocjenu i potporu Ministarstva kulture u 2017. godini.
– Uz stručni knjižničarski rad, lani smo nastojali očuvati kvalitetu tradicionalnih manifestacija, a uvođenjem novih službi i usluga, održati zadovoljstvo sugrađana i obuhvat učlanjenih korisnika. S puno emocija pokrenuli smo “Sretne priče”, projekt nastao u suradnji s Domom za starije i nemoćne osobe u Poreču i Studijem Sonda iz Vižinade. “Sretne priče” je otvorio književnik Mladen Kušec na BOOKtigi, a tijekom cijele godine, u redovitim mjesečnim posjetima sugrađana-volontera, čitala se proza i poezija. Sve to s ciljem da se korisnicima boravak u domovima i dnevnim boravcima učini što kvalitetnijim, a čitanje postane dijelom ugodnog druženja slušatelja i čitača, stvarajući pritom i emocionalnu vezu među njima, veli Zović.
Ponosni su na priznanje Društva bibliotekara Istre, i to dvaput za BOOKtigu, te pohvalnicu za NAJ projekt i to za Malu knjižnica na otvorenom. Time se Poreč, kao prvi hrvatski grad, upisao na mapi svjetske organizacije My little free library, koja broji više desetaka tisuća malenih knjižnica diljem planeta. Prva mala kućica za knjige postavljena je u porečkom Parku Olge Ban, druga lani u Vižinadi, a ove bi se godine, otkriva Zović, trebala postaviti u Vrsaru. Prošle godine organizirali su više od 20 književnih susreta kojima je nazočilo više od 1.500 posjetitelja, održali su više od 30 kreativnih radionica i igraonica za djecu, 20 volonterskih radionica ciklusa “Dam-daš”, 25 predavanja, projekcija, književnih susreta i parlaonica u programu za mlade “Kava u 2”.
Širi se mreža volontera
U suradnji s učiteljima, profesorima i knjižničarkama osnovnih škola Poreštine za najmlađe članove organizirano je 20 stručnih edukacija vrtićke djece i učenika osnovnih i srednjih škola. Zović je posebno ponosna na razvoj mreže volontera pa statistika kaže da je 96 sugrađana poklonilo knjižnici čak 840 sati slobodnog vremena i to na BOOKtigi, raznim radionicama i tečajevima te u knjižničnim stacionarima u naseljima Nova Vas, Červar Porat, Varvari i Baderna. Potonji je još jedan uspješan projekt knjižnice kojim su knjigu učinili dostupnijom stanovnicima udaljenijih mjesta.
Park za čitanje u MO Mate Balota
– Pozdravljam kreativnu inicijativu Grada i vijećnika Eugena Stanisse, da se velika neiskorištena zelena površina u Mjesnom odboru Mate Balota pretvori u park za čitanje. Znakovito je što je ta ideja došla od građana a sve su to mali koraci koji zajedno vode do ostvarenja vizije Poreča kao grada knjige, kaže ravnateljica Gradske knjižnice.
Članova iznad hrvatskog prosjeka
Članstvo knjižnice obuhvaća čak 17 posto stanovništva, čime nadmašuju standarde hrvatskih narodnih knjižnica za dva posto i nacionalni prosjek koji iznosi 11 posto.
– U skandinavskim zemljama obuhvat članova iznosi 80 posto, u susjednoj Sloveniji je 30 posto, pa u usporedbi s tim podacima ne mogu biti zadovoljna. Pozivam naše sugrađane da koriste naše resurse i postanu aktivni članovi knjižnice. Mogu birati vrstu članstva od cjelogodišnjeg osnovnog, dodatnog za članove uže obitelji, mjesečnog i dnevnog upisa, a sva djeca do sedam godina te invalidne osobe imaju pravo na besplatan upis, napominje Zović.
Prostora upola manje od standarda
Što se tiče otegotnih okolnosti, ravnateljica navodi manjak stručnih djelatnika i, kao najveći problem, prostor.
– Problem raste usporedno s povećanjem knjižnog fonda. Imamo samo 328 četvornih metara, što je tek 48 posto od preporuka standarda za narodne knjižnice. Prostorni problem dodatno je istaknut u Odjelu za djecu i kod arhitektonskih barijera koje otežavaju pristup djeci, invalidnim i starijim osobama. Rješavanje ovog problema ključno je za novi uzlet knjižnične djelatnosti. Htjeli bismo da to bude jedinstven prostor u kojem bi djelovala i knjižnica i porečke udruge za koje znam da isto tako vape za odgovarajućim smještajem. Djelovanjem pod istim krovom po(ve)zivalo bi korisnike zgrade na suradnju i koheziju, zaključuje Irides Zović.
