Zakon je nedorečen u mnogim dijelovima i sadržajno opasan te će njegovim donošenjem Zakon o pravu na pristup informacijama postati mrtvo slovo na papiru. Ovakav Zakon o tajnosti podataka značit će zatvaranje državnih tijela za građane i ozakonjenje zatvorenosti, a ne otvorenosti rada državnih tijela.

Što je tajna?

Prijedlog zakona ne definira što je to tajna, kakvi podaci, već tajnost proizlazi iz posljedica koje bi mogle nastati objavom neke informacije. Sukladno Prijedlogu zakona tajna je sve ono što bi moglo ugroziti sigurnost i vitalne interese RH ili im naštetiti ili, što je nevjerovatno, sve ono što bi moglo naštetiti učinkovitosti i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti ima na stotine, od ministarstava do veterinarskih ambulanata, od sudova do lučkih uprava!

Tko će odlučivati koji su podaci tajni?

Predsjednik Republike, Sabora, Vlade RH, Vrhovnog suda, čelnici središnjih tijela državne uprave, glavni državni odvjetnik, ravnatelji tajnih službi, vojni zapovjednici, pa čak i čelnici vladinih službi i agencija, čelnici tijela javne vlasti, imenovane osobe tijela javne vlasti ovlašteni zakonom ili propisom i osobe koje je ovlastio čelnik tijela javne vlasti procjenjivat će bi li neki podatak mogao naštetiti njihovom interesu, i njihovoj učinkovitosti i izvršavanju zadaća, ili pak sigurnosti i vitalnim interesima RH, te će klasificirati podatke u četiri kategorije tajnosti ili će ih ostaviti kao neklasificirane, ali čija će upotreba također ograničena samo u službene svrhe! S druge strane, i svi državni dužnosnici i službenici u tijelima javne vlasti dužni su prosuđivati sigurnosno značenje podataka i predlagati ovlaštenim, gore navedenim, osobama u svojim tijelima određivanje tih podataka odgovarajućim stupnjem tajnosti!

Zakon će obvezivati i novinare?

Kad će podatak prestati biti tajnom ili će postati drugom vrstom tajne i kako – nije jasno.

Što ako se mi kao gradjani, udruge, bilo koja pravna osoba, ne slažemo s nekom od subjektivnih procjena o tajnosti podatka?

Što ako je objava neke informacije, proglašene tajnom, od javnog interesa?

Hoće li Ustavni sud biti pretrpan predmetima zbog procjena da je pola informacija o radu državnih tijela tajna?

Nadalje, na desetke tisuća ljudi iz tijela javne vlasti morat će proći sigurnosne provjere. Zakon će obavezivati svaku osobu, bez obzira na način saznavanja tajnih podataka, na čuvanje tajne. Dakle, svih nas, pa i novinare.

Hoće li novinar, ukoliko ipak objavi tajni podatak, kazneno odgovarati?

Pitamo se: Jesu li podaci, tajne, tijela državne uprave postali sami sebi svrhom? U demokratskim zemljama postoji balans izmedju tajnosti/sigurnosti i demokratske odgovornosti, odnosno kontrole javnosti. Tajnost je izuzetak, a ne pravilo. Tajnost je opravdana jedino ako je odluka o tome da je neki podatak tajan donesena procesom koji je transparentan, javan, što u ovo Zakonu neće biti slučaj.

Što je s javnim interesom objave onih podataka koje je netko proglasio tajnima (subjektivnim kriterijima)?

Što je s pravom građana na pristup informacijama?

 Što je s kontrolom javnosti onih koji rade za građane i koji su izabrani i/ili plaćeni od tih istih građana?

Pozivamo cijelu demokratsku javnost da osudi ovaj Prijedlog zakona koji se donosi pod krinkom približavanja Hrvatske EU i NATO-u i koji je udar na demokraciju u Hrvatskoj.

Suzana Jašić

Predsjednica GONG-a