Održane u petak 18. rujna 2015 godine, u Domu obrtnika Poreč 

TEME:

1)      Javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije – primjedbe i prijedlozi ID-DI Podružnice Poreč

2)      Osvrt na nalaz Državnog ureda za reviziju – financirane izgradnje i upravljanje sportskom dvoranom Žatika

3)      Razno

PRILOG:

1. Prijedlozi i primjedbe na prijedlog izmjene i dopune PPIŽ-e

Ad1.)

Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije primjedbe i prijedlozi ID-DI Podružnice Poreč 

Naše glavne primjedbe PPIŽ-e, pa tako i na ovaj Prijedlog izmjena i dopuna istog su slijedeće:

1)      Kratak rok od 15 dana sa dva organizirana javna izlaganja PPIŽ-e u Puli i Pazinu, nameće zaključak da je javna rasprava samo formalno provedena

2)      Cijeli koncept Prostornog plana Istarske županije (u svim njegovim djelovima) je izuzetno restriktivan i u službi zaštite krupnog kapitala,

3)      predloženim izmjenama i dopunama PPIŽ-e i dalje se ograničava razvoj turizma u segmentu malog gospodrstva, a teza o prevelikom broju turista i preizgrađenosti područja je subjektivna teza, koja se ne zasniva na pravim, stručnim, analizama.

4)      Prostorni plan IŽ-e je restriktivan i u omogućavanju razvoja turizma u unutrašnjosti Istre. Građanima koji žive na tom području PPIŽ-e bi trebao omogućiti da, ukoliko žele izgraditi mali kamp, kamper odmorište, pansion, mali hotel i sl., to bude (u pravilu) uvijek moguće, a ne da je moguće samo u iznimnim slučajevima

5)   PPIŽ-e nije napravljen stručno (u smislu uvažavanja svih struka), a to se odnosi i na ove izmjene i dopune. Pri izradi prostorog plana nije se poštivala metodologija Cost – benefit analize kojom se koristi Europska unija. Naime, PPIŽ-e planirala su se izdvojena građevinska područja namjenjena turizmu na nizu područja Istarske županije, koja su udaljena od infrastrukture. Kapaciteti tih područja su premali da bi opravdali potrebna ulaganja u infrastrukturu koju treba dovesti do lokacije i sama ulaganja u te turističke kapacitete.

6)      u cijelom PPIŽ-e prenaglašen negativan utjecaj na okoliš, kao da se u Istarskoj županiji dešava razvoj opasnih industrija ili sličnih štetnih ulaganja.

7)   Restriktivnost PPIŽ-e ograničava mogućnost da građani, prilikom donošenja PP uređenja općina i gradova u svojim lokalnim sredinama, osmišljavaju svoj razvoj i uređuju svoj prostor prema realnim potrebama. Decentralizacija, o kojoj svi stalno govorimo, ne odnosi se samo na odnos prema političkom Zagrebu – nego i na regionalnu i na lokalnu razinu. Sve ono što je logično i što se najkvalitetnije može rješavati na lokalnom nivou, nije potrebno ograničavati u PPIŽ-e.

Na navedene primjedbe na Upravni odjel za održivi razvoj IŽ-e dali smo naše odgovarajuće prijedloge rješenja, koje Vam dostavljamo u prilogu.

Ad.2) Osvrt na nalaz Državnog ureda za reviziju financirane izgradnje i upravljanje sportskom dvoranom Žatika

Na ovu temu možemo samo zaključiti, da je nalaz Državnog ureda za reviziju potvrdio sve ono što smo u našoj predizbornoj kampanji na lokalnim izborima 2013 godine, a kasnije kao vijećnici GV-a u posljednje dvije godine govorili u javnosti.

Podsjećamo naše Porečanke i Porečane da smo, na temu troškova izgradnje dvorane Žatika, prije nešto manje od godinu dana (25. listopada 2014. god.) sazvali konferenciju za novinare, na kojoj smo javnosti predočili iste zaključke koje je sada potvrdio i ovaj nalaz revizije.

Nedopustivo je da o nalazu Državnog ureda za reviziju, koji je u Gradsku upravu zaprimljen u travnju ove godine (dakle prije punih šest mjeseci), gradski vijećnici saznaju iz medija i da nalaz nije bio predmet rasprave na GV-u Grada Poreča-Parenzo. Zaključujemo da je jedini razlog tome, samo još jedan u nizu pokušaja prikrivanja informacija koje ne idu u prilog vladajućeg IDS-a, od oporbenih vijećnika i građanki i građana Poreča od strane gradonačelnika Štifanića i predsjednika GV-a Adriana Jakusa. Srećom, to im ipak nije „pošlo za rukom“.

Ono što je ovaj nalaz neosporno utvrdio je konačna cijena koštanja izgradnje dvorane, a ona iznosi 221.464.071,00 kn. Naše procijene cijene koštanja su bile oko 210 mil kn, na što je gradonačelnik Štifanić odgovarao da je cijena puno niža, te da sa ovakvim ciframa obmanjujeno i zastrašujemo naše sugrađane. Cijena koju je ovaj nalaz utvrdio od 221,5 mil kuna potvrđuje da su naše procjene bile točne, a da je gradonačelnik Štifanić bio taj koji je cijelo vrijeme obmanjivao naše građane i skrivao od njih konačnu cijenu koštanja dvorane.

Izuzetno je značajan dio nalaza u dijelu pod naslovom „Značaj i utjecaj izgradnje dvorane Žatika na okruženje“, u kojem zaključuje da su se u 2013 godini za cca 6 miliona kuna umanjila izdvajanje Grada za druge javne potrebe i sportu u odnosu na 2008 godinu i to:

a) cca 3 miliona kuna MANJE za rad sa mladima i

b) cca 3 miliona kuna MANJE za redovne djelatnosti klubova i zajedničke potrebe klubova.

Drugim riječima, trošak otplate enormno visokog troška izgradnje dorane Žatika, prebačen je u najvećoj mjeri na naše najmlađe, na našu djecu, budući su u ovih 6 godina sportski klubovi za rad sa mladima, redovne djelatnosti i zajedničke potrebe zakinuti za cca 30 miliona kuna. Toliko im je Grad uplatio MANJE, nego da se dvorana Žatika nije gradila, da je njezina cijena izgradnje bila tri puta manja, kako je prvobitno bila i planirana.

PRILOG: PPIŽ Prijedlozi i primjedbe