pišu: Danijela Poljuha i Vanja Modrušan 

Kraj ljeta i početak jeseni mnogima od nas ne donose samo ljepotu zlatom obojenih pejzaža prekrivenih atraktivnim cvjetovima. Donose nam i „alergijske muke“ jer je to vrijeme cvatnje nekih stranih invazivnih biljnih vrsta sa snažnim alergenim svojstvima. Upravo je zato ovo dobar trenutak da još jednom promislimo o prirodi koja nas okružuje, njenoj moći i ranjivosti, ali u prvom redu o našem odnosu prema njoj. Možemo li svojim djelovanjem od prirode učiniti prijatelja i saveznika i kako najbolje očuvati njenu ravnotežu o kojoj i mi ovisimo?

Ako ih ne možemo iskorijeniti, možemo li ih iskoristiti? 

Invazivne strane vrste predstavljaju prijetnju našim ekosustavima jer istiskuju domaće biljne i životinjske vrste, narušavajući na taj način prirodnu ravnotežu. Uz to, strane invazivne biljne vrste zbog svojih alergenih svojstava mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje ali i pričinjavati značajne ekonomske štete, posebno u poljoprivredi.  Međutim, te nepoželjne vrste kriju u sebi i neočekivanu vrijednost – potencijal za razvoj novih lijekova.

Upravo su se ovom tematikom bavile znanstvenice s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, u sklopu projekta NATURALLY financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Preliminarna istraživanja koje su provele u suradnji s kolegama s Farmaceutsko-biokemijskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokazala su da neke od najčešćih stranih invazivnih biljnih vrsta u Istri pokazuju terapeutski potencijal za primjenu u strategijama liječenja tumorskih bolesti. U istraživanje su bile uključene četiri invazivne biljne vrste: pajasen (Ailanthus altissima), čičoka (Helianthus tuberosus), bagrem (Robinia pseudoacacia) i kanadska zlatošipka (Solidago canadensis) koje rastu na području Istre.

Kriju li se u invazivnim biljkama lijekovi budućnosti?

            Od biljke do lijeka, međutim, dug je put. Prvi korak uključuje testiranje učinka biljnih ekstrakata u laboratoriju. Ovo se testiranje odvija na modelnim organizmima i vrlo često na stanicama koje se uzgajaju u kontroliranim uvjetima. Na njima se testiraju učinci potencijalno korisnih tvari.

            U provedenim eksperimentima tumorske stanice bile su izložene djelovanju ekstrakata listova i cvjetova ranije spomenutih biljaka. Ovi su ekstrakti, kako se pokazalo, bogati korisnim spojevima, a znanstvenike s porečkog instituta je posebno zanimalo kako ove tvari djeluju na specifične enzime – pokretače fizioloških i metaboličkih procesa u stanicama. Pokazalo se da ekstrakti djeluju na jedan specifičan enzim, složenoga imena, glutation S-transferazu (GST). GST ima važnu ulogu u uklanjanju toksina iz stanica i često je povezan s otpornošću stanica na antitumorske lijekove (koji su najčešće toksini). Naime, tumori često koriste GST kao “štit” kojim neutraliziraju lijekove. Pokazalo se da neki od ovih biljnih ekstrakata, a posebno ekstrakti pajasena i bagrema, smanjuju aktivnost GST-a, čime potencijalno „dopuštaju“ da se antitumorski lijek lakše apsorbira u tumorskim stanicama, što otvara mogućnost da stanice raka postanu osjetljivije na terapiju. Takav učinak posebno je zanimljiv jer otvara mogućnost da se upravo invazivne biljne vrste iskoriste u razvoju novih terapijskih strategija. Ipak, važno je naglasiti da su ovo tek rezultati laboratorijskih istraživanja i da do stvarnog lijeka vodi dug i složen put kroz dodatna istraživanja i klinička ispitivanja.

Projekt ADRIS – korak dalje

            Ohrabreni ovim rezultatima, znanstvenici iz Instituta u Poreču nastavljaju istraživati djelovanje ekstrakata stranih invazivnih biljnih vrsta na više tumorskih staničnih linija, ali i mogućnost korištenja ovih vrsta u prehrani. Istraživanja se odvijaju u sklopu projekta financiranog donacijom Zaklade ADRIS „Recept za održivi suživot – invazivne vrste kao lijek i hrana“.  Projekt ima za cilj istražiti potencijale i mogućnosti korištenja invazivnih vrsta koje predstavljaju veliki ekološki problem, za nešto čovjeku i prirodi korisno. 

Više o ovom projektu možete saznati ovdje ili skeniranjem QR koda ↓