Piše Sniježana MATEJČIĆ

POREČ – Grad Poreč je, kao većinski vlasnik, s austrijskim partnerima 2002. godine osnovao komunalno poduzeće Adriaplus s dva osnovna cilja: saniranje i proširenje odlagališta komunalnog otpada Košambra prema standardima Europske unije te izrada studije i gradnja sustava otpadnih voda na Košambri.

Budući da djelatnost Adriaplusa ulazi u domenu posla koji je dosad radila starija gradska komunalna tvrtka Usluga, trebalo je razgraničiti priču, odnosno na Adriaplus prenijeti upravljanje deponijem. To je aktualizirano prošle godine, kada je iz državne blagajne za saniranje Košambre (projekt težak malo manje od 58 milijuna kuna) odobreno 40 posto vrijednosti toga projekta, odnosno 23,19 milijuna kuna. Grad bi trebao osigurati ostatak. Usluga bi i dalje prikupljala otpad, a Adriaplus bio zadužen za deponiranje. Da bi se razgraničile djelatnosti, trebalo je uvesti reda u obračun prikupljanja i odlaganja otpada. Naime, dosad je građanima ta usluga obračunavana prema četvornom metru stambenog prostora, a hoteli i kampovi plaćali su procijenjeni, paušalni iznos.

S druge strane, Zakon o komunalnom gospodarstvu predviđa da se usluga odvoza i zbrinjavanja otpada plaća po težini, a izračuni napravljeni prošle godine u Usluzi pokazali su da se turističko gospodarstvo godinama »šlepalo« na račun domaćinstava, odnosno plaćalo manju cijenu, jer su stvarali više smeća negoli su plaćali. Od početka godine cijene se obračunavaju drugačije, pa se kombinira stambena površina s realnim troškovima, a dodatno se iz povećane cijene plaća saniranje i proširenje Košambre. Gradsko vijeće prihvatilo je cijenu od 80 eura po toni, od kojih 42 eura idu za odvoz, a 38 eura za odlaganje otpada i saniranje deponija. Nova cijena značajnije je opteretila turističko gospodarstvo, koje sada realnije plaća uslugu.

Sanacija na teret Porečana

Ugovori o odnosima između dvaju gradskih poduzeća nisu još potpisani, a Adriaplus je tek prije nekoliko dana dobio rješenje o registriranju za gospodarenje odlagalištem Košambra. Projekt saniranja Košambre mogao je već biti započet, jer je još u lipnju 2003. godine dobivena građevinska dozvola, prije toga izrađene su i usvojene studije i glavni projekt. Međutim, dosad je na deponiju tek izgrađena mosna elektronska vaga, obavljena su probna bušenja u otpadu, probno se prerađuje stari otpad radi odabira tehnologije i izgrađen je kanal za oborinsku odvodnju i bazen za prihvat procjednih voda. Natječaj za saniranje i proširenje Košambre koji je Adriaplus raspisao u prosincu prošle godine u međuvremenu je poništen. A što dalje?

Osnovno je pitanje zašto samo Porečani snose teret saniranja i proširenja Košambre, kad na to odlagalište Usluga dovozi otpad i s područja pet okolnih općina. Bilo bi logično da i te jedinice lokalne samouprave, odnosno građani koji tamo žive, kroz cijenu odvoza smeća sudjeluju u toj investiciji. Čini se da općinski načelnici ne bježe od te obaveze, ali žele sve karte imati na stolu. Zato se priprema sastanak gradonačelnika i načelnika Poreštine na kojem će se razgovarati jedino o Adriaplusu.

»Zadnje poluinformacije o tom projektu dobili smo prije dvije godine, dakle s velikim zakašnjenjem i ostao je niz otvorenih pitanja. Nećemo ući u projekt dok ne budemo znali sve detalje, prvenstveno kakvi su odnosi između Grada i stranog partnera u smislu financiranja. Jer, ako Vrsar, prema našim izračunima, uplati milijun kuna, želimo da se poveća i naš udjel u tvrtki, ali ne nauštrb Grada Poreča, koji donosi novac u projekt prema istim kriterijima kao i Vrsar. To, koliko znam, strani partner nije prihvatio. Uostalom, kad se izračuna prihod od ekološke rente, samo u Vrsaru dobili bismo godišnje toliko da nam ne trebaju ni Austrijanci ni Amerikanci da uredimo Košambru, a pogotovo se protivimo da djelatnost kao što je zbrinjavanje otpada završi u rukama stranog partnera«, kaže načelnik Vrsara Franko Štifanić.

Do preuzimanja još mnogo posla

Enio Jugovac, načelnik Općine Kaštelir-Labinci napomenuo je da se Grad Poreč obvezao još u ožujku pripremiti jasne dokumente na temelju kojih bi se općine mogle postaviti prema problemu Košambre i Adriaplusa. »Imamo ugovor s Uslugom za zbrinjavanje otpada, a ovo donosi nove elemente i utjecat će na cijenu, pa općinska vijeća moraju imati pravu informaciju«, kaže Jugovac.

»Treba otvoriti sve detalje ove priče, da se zna tko što radi, zašto i do kojeg roka treba što odraditi. Treba biti otvoren prema građanima, jer oni pitaju, neki negoduju s pravom jer se radi o javnom novcu. Svi smo očekivali da će projekt napredovati brže, a do odgođenog roka za preuzimanje 1. rujna treba odraditi još dosta posla. Sve općine koje su suvlasnice Usluge moraju također potpisati ugovor kojim se gospodarenje Košambrom prenosi na Adriaplus«, naznačio je direktor Usluge Rodoljub Kosić. Koncept vođenja odlagališta izrađen je tek neki dan. Nije prošao ni organe upravljanja Usluge, a treba doći i do gradskih, odnosno općinskih vlasti. Porečki gradonačelnik obećao je materijale i razgovor s načelnicima prije sastanka Nadzornog odbora Adriaplusa zakazanog za 11. kolovoza, na kojem se sprema »raščistiti sve odnose s austrijskim partnerima«.

A osim pitanja ulaganja, koje je do sada alimentirao jedino Grad, odnosno Usluga, austrijski partneri uložili su studiju i projekt. Daljnja obaveza ulaganja s njihove strane nije definirana, a u početku se govorilo o konkuriranju za bespovratni novac iz europskih fondova. Osim toga, otvoreno je i pitanje tko će obavljati posao na Košambri u ime Adriaplusa, u kojem su sada zaposlena dva čovjeka, direktor Ugo Musizza i savjetnik Edo Jugovac. Hoće li Adriaplus preuzeti ljude koji rade na Košambri, a sada im je poslodavac Usluga, koliko će radnih mjesta uopće trebati, kada će biti izgrađen prijeko potrebni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i kako će se odlagati otpadno ulje?

Treba izraditi snimak stanja na deponiju, operativni plan poslovanja, shemu upravljanja, poslovnik rada, organizaciju pogona, odlučiti o tehnologiji zbrinjavanja – sve to prije nego istekne građevinska dozvola i prije nego što se raspiše natječaj za izvođenje sanacije i proširenja deponija. A sve to nakon što općine na temelju jasnih podataka shvate o čemu se radi i potpišu ugovore kao suvlasnici Usluge, a možda i Adriaplusa.