Rani početak puberteta tema je o kojoj se sve više govori, a razlog je jednostavan, broj djece koja ulaze u pubertet prije očekivane dobi značajno raste. Iako se čini da djeca “samo brže odrastaju”, stručnjaci pedijatrijske endokrinologije upozoravaju da takve promjene treba shvatiti ozbiljno. Ne zato što pubertet predstavlja bolest, nego zato što njegovo prerano pojavljivanje može utjecati na rast, razvoj i emocionalnu dobrobit djeteta.

Preuranjeni pubertet odnosi se na pojavu pubertetskih znakova prije osme godine kod djevojčica i prije devete kod dječaka. U kliničkoj praksi sve se češće viđaju djevojčice s rastom dojki već oko sedme godine ili dječaci s povećanjem testisa i pojavom pubične dlakavosti prije devetog rođendana. Mogu se pojaviti i akne, tjelesni miris, te naglo ubrzanje rasta,  promjene koje naizgled djeluju bezazleno, ali nose važne posljedice.

Najčešći razlog je ranije aktiviranje hormonskog sustava u mozgu, koji pokreće cijeli proces puberteta. U nekim slučajevima uzrok može biti i perifernog porijekla: u jajnicima, testisima ili nadbubrežnim žlijezdama.
Među čimbenike rizika ubrajaju se:

• pretilost
• izloženost hormonima iz okoline (npr. iz kozmetike, plastike ili prehrane)
• genetske predispozicije (rjeđe)

 

Važno je naglasiti da se uzrok ne može uvijek predvidjeti niti spriječiti, što čini pravovremenu procjenu još važnijom.

Kada pubertet započne prerano, on može uzrokovati prijevremeno zatvaranje koštanih ploča, što dovodi do nižeg konačnog rasta u odrasloj dobi. Osim fizičkih posljedica, djeca se nerijetko suočavaju s emocionalnim opterećenjem. Tijelo im se mijenja brže nego što su psihički spremna, što može dovesti do nelagode, nesigurnosti ili povlačenja u sebe.

Stručnjaci stoga savjetuju roditeljima da promatraju dijete i obrate pažnju na promjene koje ne odgovaraju njegovoj dobi, bilo fizičke, bilo emocionalne.

Procjena pedijatrijskog endokrinologa osnova je za razumijevanje o čemu se radi.
Najčešće uključuje:

• klinički pregled
• praćenje rasta i razvoja
• laboratorijske analize hormona
• procjenu koštane dobi
• ultrazvučne ili radiološke pretrage (prema potrebi)

 

Ovisno o nalazima, pristup može biti vrlo jednostavan, a ponekad je dovoljno samo praćenje. U drugim slučajevima koristi se terapija kojom se pubertet privremeno usporava kako bi dijete imalo dovoljno vremena za pravilan fizički i emocionalni razvoj.

Razdoblje ulaska u pubertet može biti zbunjujuće i za djecu i za roditelje. Zato Poliklinika Salvea nudi paket „(Pre)Teen“, namijenjen djeci starije dobi i adolescentima, koji uključuje pregled pedijatra, laboratorijske pretrage te, po potrebi, psihološku podršku. Cilj je pružiti sveobuhvatan uvid u fizičke i emocionalne promjene te na vrijeme uočiti moguća odstupanja.

Roditelji bi svakako trebali potražiti savjet stručnjaka ako primijete:

• rast dojki prije osme godine
• povećanje testisa ili pubičnu dlakavost prije devete godine
• naglo ubrzanje rasta
• emocionalne ili ponašajne promjene koje odstupaju od uobičajenog

 

Rana procjena ne znači da će djetetu biti potrebna terapija, ali daje jasnu sliku i uklanja nesigurnost.

Preuranjeni pubertet postaje sve češći izazov modernog djetinjstva. No pravovremeni uvid, stručna procjena i otvorena komunikacija mogu spriječiti neželjene posljedice, osnažiti emocionalni razvoj i djetetu omogućiti da raste tempom koji je primjeren njegovoj dobi. Dikretno savjetovanje često je ono što donosi mir roditeljima i sigurnost djeci.