Kako komuniciramo teme zdravlja i prenosimo u javnost? Surađuju li stručnjaci i mediji u prijenosu informacija? Koliko je uopće važno da mediji prenose poruke stručnjaka u cilju unapređenja zdravlja svih ljudi? Smiju li mediji „o svemu“? Odgovore na ova pitanja raspravljali su stručnjaci i predstavnici medija na 22. Sajmu zdravlja u Vinkovcima održanom od 20. do 22. 04. 2018. s centralnom temom Medijska strategija i komunikacija za zdravlje!

Domaćini sajma bili su Grad Vinkovci i vukovarsko-srijemska županija.

Na sajmu su učestvovali predstavnici Zdravog grada Poreč i Grada Poreča, ujedno i jedini predstavnici Istre. Grad Vinkovci godinama organizira sajam zdravlja. Sajam je jedinstven u državi po tome što ističe značaj zdravlja, zdravih proizvoda, zdravih životnih izbora i navika ali i značaj društvene brige za zdravlje, kako u zajednici tako i u državnim sustavima. Tako se na sajmu još jednom raspravlja o raznim aspektima zdravlja i mogućnostima unapređenja zdravlja kao najvećeg izazova za 21. stoljeće.

Ovogodišnja centralna tema bila je izuzetno zanimljiva jer je u centar pažnje stavila pitanje kako komuniciramo zdravlje prema ljudima, koliko su teme i programi za zdravlje dostupni i medijima i krajnjim korisnicima odnosno građanima, tko i kako u medijima govori o zdravlju, smiju li mediji baš o „svemu“?

Razgovori su se vodili u smjeru isticanja značaja medija za doprinos vjerodostojnosti informacija vezanih uz osjetljivo područja bolesti i zdravlja, omogućavanje edukacije širokih masa i podizanje razine zdravstvene pismenosti u državi. Jednako tako bilo je riječi o „šumi“ ukupno dostupnih informacija koje zahtijevaju temeljitu stručnu novinarsku provjeru te izniman oprez novinara vezan uz širenje „lažnih vijesti“.

Izlaganje ravnateljice porečkog Zdravog grada Nataše Basanić Čuš, na temu Iskustva porečkog projekta Zdravi grad u komunikaciji s medijima  bilo je najzapaženije te iznjedrilo većinu osnovnih odgovora i zaključaka na postavljena pitanja. Predstavnica Poreča potaknula je priču o obostranoj odgovornosti stručnjaka i medija za iznošenje tema vezanih uz zdravlje, za edukaciju stanovnika i širenje korisnih, vjerodostojnih informacija iz ovog vrlo važnog područja.  Problematizirala je čestu nedostupnost stručnjaka, njihovo izbjegavanje medija koje također uzrokuje dio problema vezanih uz pravovremenu stručnu informaciju za javnost. Iz porečkih iskustva suradnje s medijima pokazala je koliko ta suradnja može biti kvalitetna, iskrena, otvorena i usmjerena jasnom cilju – dobrobit stanovnika nekog područja i zaštitu zdravlja.

U svojoj prezentaciji Basanić Čuš je posebnu pažnju posvetila odgovornosti profesionalaca za odnos s medijima i preuzimanje aktivne uloge u iznošenju stručnih informacija kad god s eukaže prilika ili novinarski upit! Naglasila je „Na svom putu suradnje s medijima naučili smo da je rad s medijima neosporno ozbiljan posao. Da taj odnos kao i svaki drugi treba bazirati na dobrim namjerama i povjerenju. Da medijima treba biti dostupan i staviti se na raspolaganje kao profesionalac za teme vezane uz zdravlje praktično uvijek i u najkraćem roku. Stručnjaci su često medijima nedostupni ili izbjegavaju kontakte s medijima! Gledaju na medije kao one koji „njuškaju i dosađuju“ stalnim zapitkivanjem zato i stručnjaci trebaju preuzeti svoju odgovornost za odnos s medijima.  Oni u pravilu samo rade svoj posao, a svi mi radeći s njima imamo priliku zaštiti ljude, unaprijediti zdravlje dajući im vjerodostojne i korisne informacije. To naravno ne umanjuje obvezu novinara da postupaju prema svojoj profesionalnoj etici kao što profesionalna etika, profesionalna tajna i činjenica da „ne možemo o svemu“ obvezuje i nas koji govorimo o različitim aspektima zdravlja.  Senzibilitet i stručnost novinara u osjetljivom području bolesti i zdravlja mora se odražavati u činjenici da pišu tekstove o zdravlju koje imaju stručno pokriće, da uvijek nastoje doći do stručnog mišljenja te tako doprinesu očuvanju zdravlja ljudi u najširem obuhvatu i unaprijede ukupnu zdravstvenu pismenost.“

Prikazani put porečkog Zdravog grada suradnje s medijima pokazao se najuspješnijim od onih prezentiranih na Sajmu  te su iz primjera Poreča formulirani zaključci i preporuke za uspješnu komunikaciju stručnjaka i medija za zdravlje koji uključuje obostranu odgovornost za međusobno korektan suradnički odnos.

Na stručnom skupu su se provlačile temeljna tvrdnja i pitanje: „Mediji su moćni, šire vijesti među gotovo sve ljude. Smiju li mediji o svemu, smiju li o zdravlju bez  provjera, smiju li propustiti „lažne vijesti“ u području bolesti i zdravlja, smiju li manipulirati informacijama?“ Naravno da ne smiju! Postoji profesionalna etika novinara o čemu su posebno govorili sami novinari. Novinari su istakli kako ih kao struku obvezuje  Kodeks časti hrvatskih novinara sastavljen po uzoru na kodekse drugih međunarodnih novinarskih udruženja. Kodeks časti koji je danas na snazi usvojen je na 50. skupštini Hrvatskog novinarskog društva, održanoj 27. studenog 2009. u Opatiji. Jednako tako su naglasili kako, u moru informacija, oni kao novinari zapravo teško dolaze do stručnjaka koji su im izvor potrebnih informacija.  Davanje pravovremenih informacija, koje medijima trebaju, a koje mogu biti korisne širokim masama ljudi u brizi za vlastito zdravlje  od velike su važnosti ističu mediji te su pozvali profesionalce da se otvore i postanu dostupniji.  Isto tako su kazali kako stručnjaci koji su nedostupni ili izbjegavaju medije snose odgovornost što novinari iznose jednostrane ili ponekad netočne podatke iz raznih  drugih izvora.

Centralnu temu su moderirali mag. nov. Predstavnik Hrvatskog novinarskog društva Željko Draženović, mag. nov. Iz Večernjeg lista Branimir Bradarić , direktorica programa Vinkovačke televizije Biljana Pavlović te nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova dr. Selma Šogorić. Stručnom skupu su bili nazočni novinari HINE, Hrvatsko novinarsko društvo-Zbor zdravstvenih novinara, HRT-a Radia Dubrovnik, HRT Radio Zagreb, Hrvatskog radija Vukovar, Glasa Slavonije, Radija Dunav i drugi.

 

Zdravi grad Poreč