piše: Jerko Sladoljev, ivijesti.hr
Financijska pomoć kap po kap je bila i ostaje strategija kojom se pokušavaju ublažiti žestoke posljedice korona krize. Financijska pomoć, međutim, samo odlaže moguće simptome bolesti i kako strahuju europski ekonomski stručnjaci, sve bi moglo da završi valom bankrota čim i ako država prestane da pomaže turističko gospodarstvo. Kako ni država nije vreća bez dna potrebna nam je dobra ili barem bolja sezona 2021.

Bankroti, pad vrijednosti i prodaje objekata – dileme poslovne pandemije

„ Apsolutno je razumljiva financijska podrška poduzećima, koja su zbog lockdowna upala u probleme’‘, kažu eksperti Instituta za europska ekonomska istraživanja iz Manheima (ZEW). Međutim, „ pored troškova koji se broje u milijardama ”, nediferencirani pristup bi mogao da se „ negativno odrazi na srednjoročni gospodarski rast i razvoj produktivnosti u turizmu, što će reći da trebati raditi selekciju zdravih i bolesnih u turizmu “.

Mallorce – loša strana monokulture i masovnog turizma 

Najpogođenija destinacija u europskom turizmu je Španjolske ili pobliže Mallorca. Mallorca je bila prvi španjolski otok koji je ponovno otvorio svoje gospodarstvo 2020. godine, ali dva mjeseca kasnije morao se ponovno zatvoriti, sve do danas. Nijedna autonomna zajednica u
Španjolskoj ne doživljava kolaps turizma i pad prosperiteta kao Mallorca gdje je 75% prihoda izravno ili neizravno vezano uz turiste i životni standard pa su stoga cijene života vrlo visoke. Loše strane monokulture i masovnog turizma sada pokazuje svoje najbrutalnije lice, a na ulicama su se već i pojavile javne kuhinje za najsiromašnije. Po logici njemačkih ekonomskih eksperata ova destinacija bi trebala prva u stečaj.

U posljednjem broju španjolskog digitalnog magazina „ Campi Report ” pojavila se lista od petnaestak kampova koji se prodaju ili iznajmljuju zainteresiranim poduzetnicima u zemlji ili inozemstvu. Mnogi će naravno zadržati poslovanje, ali pod prijetnjama dugoročne neizvjesnosti izazvane pandemijom počele su i takve dileme.

Italija – prodaja turističkih struktura kao nikad prije

Hotelski sektor kod naših susjeda u Italiji je stavio 586 nekretnina na prodaju. To je ono što proizlazi iz analize podataka koje je prikupio Odjel za istraživanje vodećeg portala nekretnina za tehnološki razvoj u Italiji.

Prodaja turističkih struktura kao nikad prije je prisutna u svim regijama s najvećom ponudom u Venetu (79), Toskani (76) i Laciju (71). Slijede Emilia – Romagna i Lombardija, s 67, odnosno 54 hotela. Spuštajući se prema nacionalnoj ljestvici nalazimo Pijemont (46), Siciliju (34) i Trentino – Alto Adige (25). Većina regija nudi ponude u rasponu od 19 jedinica u Furlaniji – Julijskoj krajini i Liguriji do dijela Molisea sa samo jednom dostupnom strukturom. Ako se zbroje iznosi koje traže vlasnici ukupna vrijednost tih nekretnina premašuje 2 milijarde i tristo milijuna eura.

Francuska 

U Francuskoj je također situacija bez presedana. Prema Jean-Virgileu Cranceu, predsjedniku nacionalnog lanca Groupement (GNC) – Accor, Louvre Hotels Group: „ danas je dostignut visoki broj od 1 300 zatvorenih hotela, tj. 100.000 soba i 30% opsega GNC-a (gotovo 4.000 objekata) ”.

U čemu je bit problema vlasnika turističkih objekata i nekretnina?

U dobrim starim vremenima kada je poslovanje bilo normalnije, procjena vrijednosti turističkih nekretnina računala se je jednostavnom formulom: ostatak dohotka puta deset godina i tako su vlasnici pojednostavljeno ocjenjivali i računali vrijednost svoje nekretnine i nerijetko imali pravo.

Tom metodom se uopće ne slažu današnji eksperti za procjenu vrijednosti nekretnina u turizmu. Oni danas koriste procjene metodom diskontiranih novčanih tokova (tzv. DCF) i one ulaze u samu srž poslovanja i kao takve daju vrijednost za svako poslovanje zasebno.
Dakle, nije samo bacanje brojke x 10, već se gleda koliko će takva poduzeće stvarati novaca u budućnosti i na temelju toga se određuje njegova sadašnja vrijednost, a budućnost je totalno neizvjesna.

Ono što jest zanimljivo jest činjenica da će ova godina biti važna i presudna za vrijednost turističkih nekretnina, ali i za opstanak. U našoj procjeni, pretpostavljamo da će prihodi biti barem 50% u odnosu na 2019. godinu koja je bila rekordna. Pretpostavljamo da takav
konzervativniji rast može donekle zadržati umanjenu vrijednost nekretnina po DCF modelu bez obzira i na recimo umanjenu vrijednost nekretnina i do 30 posto.

Selekcija zdravih i bolesnih 

Eto tu računicu su već shvatili talijanski hotelijeri koji su danas, kada je situacija još koliko toliko održiva, stavili u prodaju oko 600 objekata. To samo dokazuje koliko nam je  dramatično potrebna bolja ova sezona 2021., kako bi se vrijednost turističkih nekretnina, ali i ekonomski oporavak i opstanak održalo na koliko toliko održivoj razini.

Europski gospodarski eksperti procjenjuju da će ogroman broj poslovnih subjekata u turizmu ipak otići u stečaj ako dođe do isteka pomoći država, no ne i baš svi. Europski stručnjaci predlažu i da tu država pristupi diferencirano. Treba procijeniti koja poduzeća su prije krize poslovala dobro odnosno bolje od drugih ili treba odvojiti zdrave od gnjilih jabuka. I to bi po njima trebalo presuditi kakva će biti situacija u vezi sa daljnjom
financijskom pomoći države. Stoga, ako europska vlast i političari tako odluče moglo bi se u bliskoj budućnosti, i u slučaju kraha ove sezone, očekivati selekciju bolesnih od zdravih poslovnih subjekata, a to bi značilo pružanje financijske pomoći samo onima koji će biti u
mogućnosti opstati na tržištu.

Dakle, vraćamo se u kameno doba ili prirodnijim zakonima: tko je jači taj kvači! Kako je ovo za sada samo na razini ekonomskih predviđanja eksperata – nadajmo se da će
europska politička pamet ipak osmisliti malo humanija rješenja.