U javnosti se već neko vrijeme pojavljuju informacije i špekulacije o – najblaže rečeno – nezavidnom stanju gradske blagajne. Koliko je to stanje uistinu „nezavidno" i postoji li razloga za zabrinutost?

Treba otvoreno odmah na početku reći kako Grad Poreč uvjetno rečeno „trpi" posljedice
globalne krize, muči nas sve ono što je zadesilo i cjelokupno gospodarstvo na području države i županije, sve ono što trpe i druge državne i županijske institucije i druge lokalne samouprave. Poreč nije izolirani otok, dijelimo sudbinu drugih, to je sasvim jasno i to treba priznati… Kad govorimo o problemima, onda treba reći kako imamo manjih problema s likvidnošću proračuna iz razloga što se neki prihodi ne ostvaruju. Ne ostvaruje se u mjeri u
kojoj smo planirali porez na dohodak, jer je očito da su tvrtke na području Poreča, poglavito one turističke, zaposlile bitno manje ljudi no proteklih sezona, što je uvjetovalo smanjenje te vrste prihoda za deset posto u odnosu na prošlu godinu. Taj trend će se zasigurno nastaviti i dalje, još neko vrijeme, vjerojatno kroz prvih četiripet mjeseci iduće godine. Što se tiče drugih tekućih prihoda oni se pune na zadovoljavajući način. Tu mogu prije svega istaknuti komunalni doprinos i komunalnu naknadu, čija će se naplata ažuriranjem podataka dodatno pospješiti. Ima prihoda koji se pune i lošije od poreza na dohodak (poput boravišne pristojbe i poreza na potrošnju), no taj je prihod najznačajniji prihod Grada Poreča i kreće se u okvirima od 33-34 milijuna kuna. S time da će – kažem – prema procjenama ove godine iznos biti za desetak posto manji od toga. To sve znači da
ćemo neke od planiranih aktivnosti morati odgoditi – naglašavam ne od njih odustati, nego ih odgoditi. Želim naglasiti da pritom sigurno neće biti pogođene kategorije iz društvene sfere, poput socijale, predškolskog i školskog uzrasta, te naših umirovljenika, jer ćemo se posebno pobrinuti da proračun bez zastoja „pokriva" sve predviđene potrebe tih kategorija.
Nadalje, nismo zasad ostvarili prihode dd prodaje nekretnina u planiranom iznosu, što je donekle utjecalo na naš proračun, jer su značajni prihodi planirani upravo iz tih izvora. Ono što ovdje treba naglasiti i podsjetiti jest kako je riječ o imovini koju je Grad Poreč dobio od Vlade RH bez naknade, upravo za realizaciju nekih od naših najvažnijih projekata. Slobodno ću reći da smo u proteklom periodu, u proteklom mandatnom razdoblju, prodali svega šest parcela koje su i prije bile u vlasništvu Grada, tako da se nikako ne može govoriti o nekakvoj rasprodaji „obiteljske srebrnine". Jednostavno prodajemo ono što smo
„namjenski" dobili od Vlade, kako bi time isfinancirali sve one kapitalne investicije nužno potrebne za viši standard života u našem gradu. Što se (ne)likvidnosti Grada tiče, tu
smo u situaciji kao i cijela naša privreda odnosno financijski sustav – drugi otežano plaćaju nama, mi otežano plaćamo drugima, svi smo u „začaranom krugu" iz kojeg je teško izaći. No, očekujemo kako ćemo velik dio problema s likvidnošću riješiti do kraja ove godine, a potpuno ćemo stabilizirati proračun u prvom kvartalu 2010. godine. Obaveze Grada trenutno su 48,3 milijuna kuna, a potraživanja po osnovi ugovora o prodaji nekretnina oko 38 milijuna. Razliku od 10-ak milijuna kuna mislimo namaknuti prodajom zemljišta za
izgradnju benzinskih postaja na porečkoj zaobilaznici.

U pripremi je rebalans ovogodišnjeg proračuna, koji bi se pred Gradskim vijećem trebao naći do polovice listopada. Što on bitnoga donosi? Koje nas važne novine u njemu
očekuju, te hoće li on pomoći stabiliziranju proračuna?

U rebalansu proračuna koji će se uskoro naći pred vijećnicima pošli smo od nekoliko temeljnih premisa – prije svega od stanja naših tekućih prihoda i obveza s danom 15. rujna, a potom i projekcije realnog ostvarenja prihoda kao i racionalizacije naših troškova do kraja tekuće godine. Tako da će rebalansom korigirani proračun biti manji u odnosu na dosadašnji za oko 11 posto, odnosno s 327 milijuna kuna bit će reduciran na 289 milijuna. Tu naravno razlikujemo tekuće i kapitalne prihode. Kod tekućih prihoda planiramo već spomenuto smanjenje poreza na dohodak za 13 posto, a kod kapitalnih prihoda planira se smanjenje za desetak posto. Računamo naime da ćemo do kraja godine uspjeti  namaknuti određena, rekao bih značajna sredstva, a ako do toga i ne dođe dio svojih obveza prebacit ćemo u 2010. godinu. Ja naime volim reći i podsjetiti kako život ne staje s
31. prosinca a potom s 1. siječnja započinje novi. Dapače, poslovanje Grada je jedan kontinuirani slijed događanja kojeg ne treba promatrati strogo izdvojeno iz šireg  vremenskog konteksta. Međutim, ponovit ću kako sam uvjeren da ćemo negdje s prvim
kvartalom ili najkasnije do prve polovice iduće godine u potpunosti stabilizirati proračun, odnosno da će prihodi pokrivati sve rashode. Na kapitalnoj strani proračuna su sve dosad napravljene investicije i nije planirano ništa novo, no to ne znači da ćemo s investicijama stati. Samo smo se prilagodili ovom trenutnom „zatišju" i opredijelili se za strategiju razvoja prema kojoj je naglasak stavljen na izradu projektne dokumentacije za sve važne projekte koji će obilježiti ovaj mandat, a kada prilike to budu dozvoljavale krenut će se i u njihovu realizaciju.

Može li se na osnovu trenutnih pokazatelja i razmišljanja već najavit struktura i osnovne
smjernice proračuna Grada Poreča za 2010. godinu? Hoće li on i dalje biti „stabilizacijski"?

U najvećoj mjeri se već može predvidjeti proračun za iduću godinu. Prije svegaza očekivati je da će tekući prihodi biti na razini ovogodišnjih pa čak i nešto manji, što znači da ćemo još neko vrijeme svi zajedno morati podnijeti dio tereta ove globalne krize koja je zahvatila i naše društvo. Sigurno će u tom proračunu biti zastupljeno projektiranje svih bitnih kapitalnih investicija, jer mi od projekata i investicija koje smo najavili tijekom ovoga mandata nećemo odustati, eventualno ćemo ih na neko vrijeme prolongirati. Ne govorimo
tu o nekoj dalekoj budućnosti, jer već u 2011. planiramo nastavak važnih projekata poput dječjeg vrtića i jaslica, kanalizacije, zaobilaznice, gradske rive i drugo, a kao što znate s našim najvažnijim projektom, izgradnjom škole na Finidi nismo stali, on ide i sada, neovisno o situaciji u kojoj se nalazimo. Proračun za 2010. bit će sastavljen tako da sačuva – pa i unaprijedi – sve elemente društvenog standarda koji se tiču socijale, zdravstva, školskog i predškolskog odgoja. Očekuje nas dakle 2010. u kojoj će još neko vrijeme trebati – da citiramo bivšeg premijera – „stezati remen".

Znači li to kompletnu „blokadu" gradskih investicija i projekata i svojevrsno „vegetiranje" Grada?

Definitivno ne dolazi u obzir nikakvo vegetiranje ni blokada gradskih projekata. Mi ćemo se samo dobro pripremiti za buduću ekspanziju. Jer, ni ova kriza ne može vječno trajati; na koncu konca postoje već naznake kako se iz krize polako izlazi, zasad Europa a uskoro vjerujem i naša zemlja. Što se pak „stezanja remena" tiče mi ćemo u Gradu uvesti maksimalnu racionalizaciju svih troškova – od telefonije, preko troškova reprezentacije, do svih drugih materijalnih troškova, ali će uštede biti vidljive i u segmentu komunalnog sustava, počevši od primjerice utroška struje za javnu rasvjetu pa nadalje… Nastojat ćemo racionalizirati i gradske manifestacije, a sve s ciljem što veće uštede do stabiliziranja
proračuna.

Spomenuli ste otežano punjenje proračuna, odnosno podbačaj nekih važnih prihodovnih stavki. Razmišlja li se o alternativnim prihodima koji bi mogli pomoći punjenju proračuna?
Postoje li oni uopće u ovom trenutku?

Ulažemo napore kako bi sve resurse Grada, gradskih službi, institucija i trgovačkih
društava angažirali oko ažuriranja podataka i evidencija obveznika prema gradskom proračunu, kako bi naplata tih davanja bila utemeljena na realnim pokazateljima. Spomenut ću tu primjerice komunalnu naknadu, ali i porez na tvrtku, na korištenje kuća za odmor i tome slično, gdje postoji očita potreba za ažuriranjem podataka i stanja na terenu. Treba priznati kako ti podaci nisu bili redovito ažurirani, a ovu svojevrsnu stanku u razvojnim projektima i investicijama koristimo upravo za ažuriranje podataka koji će pospješiti naplatu obveza, a onda i bolje punjenje gradskog proračuna. Naglasit ću kako tu
nije riječ o poskupljenju davanja, već samo o ažuriranju parametara koji određuju obvezu prema Gradu tj. gradskom proračunu.

Vidite li kao prvi čovjek gradske izvršne vlasti „svijetlo na kraju tunela"? Kada ga po Vašem sudu možemo očekivati?

Mislim kako izlazak iz ove krize možemo očekivati u drugoj polovici 2010. godine, te vjerujem da će već tada biti prostora za veće kapitalne investicije na području našega grada. Mislim tu na sve one projekte koje smo u ovom mandatu i najavili, a koji su prvenstveno okrenuti mlađoj populaciji, poput nove škole, vrtića i jaslica, te rješavanja problema prostora za rad gradskih udruga.

Proteklih tjedana aktualiziran je problem porečkog plivačkog kluba, čiji su plivači bili prisiljeni napustiti bazen hotela Pical u kojem su trenirali, zbog nakupljene nepodmirene obveze Grada za najam bazena. Je li pronađeno rješenje…?

Grad nastoji svim svojim sportskim udrugama i klubovima adekvatno riješiti potrebe za bavljenje aktivnostima za koje su registrirani. Činjenica je kako je najteža situacija u gradu s plivanjem i plivačkim klubom, jer za njihovu aktivnost u zimskim mjesecima treba zatvoreni bazen. Korištenje bazena s balonom kod hotela Pical Grad godišnje košta preko 600 tisuća kuna, pa je naš prijedlog bio da im Grad osigura korištenje bazena hotela Maestral u Novigradu, na način da zakupimo dnevno korištenje bazena i organiziramo prijevoz mini-busom. U tom pravcu razgovarao sam s ljudima iz kluba, smatramo to prijelaznim rješenjem, a ta će opcija Grad koštati nekoliko puta manje nego podizanje balona na bazenu hotela Pical .
Problem je što Maestral radi do polovice studenog, potom je dva mjeseca zatvoren,
no pokušat ćemo pronaći neko alternativno rješenje i za taj period. Svjesni smo
kako je to sve kratkoročno rješenje. Pravo i trajno rješenje bit će izgradnja bazena
za porečke plivače ali i sve građane Poreča, u okviru sportskog centra Žatika.

Može li se govoriti o nekim terminima?

U određenim vremenskim projekcijama razmišlja se naravno o izgradnji bazena, ne mogu sa sigurnošću najaviti kada će to biti, no i o tome se naravno razmišlja. No, morate imati na umu da se pri određivanju prioriteta kod izgradnje sportske infrastrukture vodi računa o niz faktora, pa i o tome da li će neki sportski objekt moći koristiti veći broj sportova i sportaša, poput dvorane ili igrališta, ili ipak jedan ograničeni krug, kao što je to slučaj s plivačkim bazenom.

Može se u „porečkim kuloarima" čuti kako je navodno upitno hoće li Grad uopće naplatiti neka od većih potraživanja, primjerice odgođenu uplatu posljednje rate od 32 milijuna kuna, koju na ime kupnje zemljišta na Fazinki treba uplatiti tvrtka Poreč centar. Imaju li takve „ulične priče" uporište?

Usuđujem se reći kako nema osnove za takve priče, budući da smo se uvjerili kako je riječ o ozbiljnim investitorima. Oni su naime u taj projekt već uložili 30 milijuna kuna svojih, vlastitih sredstava, ne sredstava banke ili fondova, već isključivo vlastitog novca. To nam
daje potvrdu njihove ozbiljnosti, a slično su razmišljali i u banci koja će im uskoro odobriti kredit za kupnju nekretnine. Upravo je naime ta ozbiljnost investicije i investitora, izražena vlastitim uloženim sredstvima u tom iznosu, bila razlogom da im banka odobri kreditno zaduženje. Grad očekuje uplatu preostalog iznosa za kupnju zemljišta na Fazinki, 32 milijuna kuna, najkasnije 14. prosinca ove godine, i uopće ne sumnjamo kako će se to desiti. Samo ću podsjetiti da u slučaju da do uplate i ne dođe u ugovorenom roku, Grad već raspolaže s prethodno uplaćenih 20 milijuna kuna, koji ostaju u gradskoj blagajni a
mi možemo raspisati novi natječaj za prodaju zemljišta. Uvjeren sam međutim kako do toga neće doći i smatram kako u tom pravcu ne treba ni razmišljati. Važno je spomenuti
kako ćemo tim sredstvima mi pokriti veći dio svojih obveza.