Današnji dan, 22.9. obilježava se, od 2005. godine, kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, sa željom da se o nasilju javno govori, jer ono nije privatni problem, da se nasilje učini vidljivim i javno osudi te da se stvara klima u društvu i stalno poručuje – za  nasilje nema opravdanja. Tim povodom su se jučer, 21. rujna 2015. godine, u Gradskoj upravi Grada Poreča – Parenzo sastali predstavnici svih važnih porečkih institucija koje čine dio sustava RH (policija, pravosuđe, socijalna skrb, zdravstvo), nevladinog sektora, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Poreča, kako bi radno  i s povodom obilježili Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Skup su koordinirale zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš te predstavnica Centra za građanske inicijative Poreč, gđa. Biserka Momčinović.

Zamjenica gradonačelnika je uvodno naglasila kako je ovo prigoda da se glasno govori o pojavnosti  nasilja nad ženama kako bi se strašna pojava nasilja učinila vidljivijom, suzbijala, te kako bi se u našoj zajednici poticala svijest o nultoj toleranciji na nasilje, pružala potpora žrtvama nasilja prilikom prijavljivanja nasilja te osigurala potrebna potpora i zaštita.

– Ono što želimo za svoje okruženje je sigurna zajednica i funkcionalne obitelji, bilo da su obitelji potpune ili jedno roditeljske, naglasila je Basanić Čuš.

Biserka Momčinović istakla je veliko zalaganje CGI-a na nacionalnoj razini usmjereno zahtjevima prema Vladi i Saboru RH za hitnu ratifikaciju  Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, što će našoj državi osigurati osnovu i čvrsto uporište za sustavnu prevenciju, zaštitu od različitih oblika nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i podršku žrtvama nasilja. Naglasila je i važnost reaktiviranja gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova koje je, uz ostale dionike, imalo i dalje treba imati značajnu ulogu u segmentu suzbijanja i zaštite od nasilja nad ženama u našoj zajednici.

Susret nije bio samo prigodno obilježavanje datuma, već je osmišljen kao radni susret stručnjaka i aktivista na kojem se raspravljalo o nasilju u obitelji, analiziralo dosadašnje aktivnosti i programe usmjerene prevenciji i  suzbijanju nasilja u našoj zajednici ali i definiranju potreba i mogućnosti za daljnje još sveobuhvatnije djelovanje. Bio je to svojevrsno podvlačenje crte na sve ono što se u Poreču čini te zacrtavanje smjernica za daljnji, još sveobuhvatniji rad na suzbijanju nasilja.

O slučajevima prijavljenog nasilja i postupanja po njima tijekom 2014. godine izlagale su predstavnice: Centra za socijalnu skrb Poreč, Policijske uprave Istarske, Prekršajnog suda Poreč, Sigurne kuće Istra, CGI-a, a u diskusiju se uključile i predstavnice Istarskih domova zdravlja – ispostave Poreč, dr. Doris Pilato Ćurko i Zdravog grada Poreč, psihologinja Sandra Milotti Ašpan.

Pritom se mogao čuti podatak od predstavnice istarske policije da je u Istri tijekom 2014. godine prijavljeno ukupno 150 slučajeva nasilja u odnosu na žene (supruge, bivše žene, izbvanbračne žene) dok je u osam mjeseci 2015. godine već prijavljeno 105 slučajeva. Prekršajni sud Poreč prosječno godišnje ima 100-tinjak optužnih prijedloga za nasilje, no u 2014. ih je bilo 48 zbog promjene zakonske regulative kojom je dio kaznenih djela pripao kaznenom, a ne više prekršajnom zakonu. Od 48 optužnih prijedloga za nasilje 41 prijedlog je tijekom 2014. u Poreču riješen. Predsjednica Prekršajnog suda Poreč je iznimno istakla vrijednost psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja koji se realizira u Poreču. Također se moglo čuti da u djelovanju policije i sudstva postupanje otežava nova zakonska regulativa kojom su neka neprimjerena ponašanja prešla iz domene prekršajnog u kazneni zakon (npr. prijetnje). Ova činjenica  otežava i usporava rad na slučajevima prijavljenog nasilja jer je prekršajni postupak znatno brži od kaznenog. Također se moglo čuti da profesionalci koji su po zakonu obvezni prijavljivati nasilje – isto ne čine.

PROBLEMI

– Nasilje se ne prijavljuje u dovoljnoj mjeri, pri čemu je prijavljivanje za građane moralna obveza, a za profesionalce (liječnici, psiholozi, pedagozi, soc. radnici, učitelji, profesori, ravnatelji škola i dr. ) koji su u doticaju sa žrtvama nasilja to je i zakonska obaveza.

– Još uvijek je prisutna prevelika tolerancija na nasilje nad ženama i uopće nasilja u obitelji pri čemu iznimno trpe djeca u obitelji.

– Uočava se značajna zastupljenost nasilja u odnosu na osobe s invaliditetom te iznimne teškoće kada su žrtve ili počinitelji nasilja psihički bolesne osobe.

– Dio pomoći i podrške, odnosno procesuiranja, osiguravaju sustavi RH (podrška CZSS, policije, zdravstva u  RH, sudova),  – pri čemu je potrebno dodatno ekipiranje, odnosno stalno povezivanje ovih sustava u korist žrtava nasilja.

– Od iznimnog su značaja razni oblici pomoći u zajednici ako su uspostavljeni s lokalnim snagama i sredstvima kao što je to u Poreču: Savjetovalište Zdravog grada za  pomoć i podršku tijekom razvoda, posebno „teških” razvoda i tretmana žrtava nasilja. Jer, žrtve nasilja prema čl. 43. Zakona o kaznenom postupku (ZKP) imaju pravo na psihološku pomoć i drugu stručnu pomoć, ali ovu psihološku pomoć u sustavima RH uglavnom ne mogu dobiti. Tijekom 2014. su, nažalost, odlukama na razini državnih vlasti ugašeni i županijski obiteljski centri za pružanje psihološke pomoći pa tako i onaj u Puli. Iznimno je važna porečka podrška Sigurnoj kući Istra, besplatna pravna pomoć žrtvama nasilja koju osigurava CGI Poreč, a podupire Grad Poreč, osiguravanje lokalnog psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u suradnji lokalne zajednice i Prekršajnog suda Poreč što Grad Poreč čini,  te provođenje preventivnih zaštitnih programa usmjerenih djeci i mladima (PATHS program-usmjeren nenasilnom rješavanju sukoba, programi koji suzbijaju nasilje u mladalačkim vezama, rad gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova).

ZAKLJUČCI

– Nastaviti s podrškom postojećim specifičnim programima kojima je cilj prevencija nasilja u obitelji, a koji će se realizirati na području Grada Poreča (besplatna pravna pomoć, psihosocijalni tretman počinitelja obiteljskog nasilja, savjetovalište Zdravog grada …) i u narednom razdoblju, te i nadalje pružati podršku ženama i djeci žrtvama nasilja kroz aktivnosti CGI-a i sigurne kuće.

– Na razini univerzalne prevencije dodatno podržati programe kojima je cilj jačanje i razvoj socioemocionalnih vještina kod djece i mladih (PATHS program), sprečavanje nasilja u vršnjačkim (mladalačkim) vezama, podizanje svijesti o značaju prijavljivanja svakog nasilja.

– Dodatno ekipirati lokalne timove za psihološku pomoć u okviru Savjetovališta.

– Uspostaviti suradnju –(stalna i kontinuirana) relevantnih državnih institucija na razini zajednice u rješavanju pojedinih slučajeva (CZSS, policija, Prekršajni sud…) sa timovima u zajednici Grad Poreč, Zdravi grad, CGI, Sigurna kuća…

– Intenzivnija suradnja s medijima te podizanje svijesti o nultoj toleranciji na nasilje U ZAJEDNICI!

– Budući je Konvencija VE o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji sveobuhvatna i predviđa promjene zakonske regulative i prakse u prevenciji, podršci žrtvama, sankcioniranju počinitelja i dalje se treba zalagati da Sabor RH ratificira ovu konvenciju čime bi se stvorili uvjeti da se barem dio uočenih problema sustavno rješava.

A.T. Grad Poreč