U srijedu je u velikoj vijećnici gradske palače održana stručna prezentacija projektne dokumentacije za uređenje gradske rive u Poreču kao i rasprava o toj temi.

Uz voditelje stručne prezentacije te predstavnike gradske izvršne vlasti skupu su prisustvovali predstavnici gradskog Odbora za prostorno planiranje, Odbora za razvoj i revitalizaciju starogradske jezgre, Odbora za gospodarstvo i europske fondove, predstavnici Turističke zajednice i turističkih tvrtki, predsjednici mjesnih odbora, komunalnih poduzeća, Lučke uprave i ostali.

Kilometar duga obala

Proces idejnog koncipiranja ovog reprezentativnog dijela grada trajao je poprilično dugo. Radili su na tome arhitekti gradskih službi, potom je u izradu idejnog rješenja uključena i grupa vanjskih arhitekata i dizajnera. Naime, grad je posao povjerio trima arhitektonskim studijima: zagrebačkim uredima Krebl – Kostrenčić i 3LHB te pulskom Urbisu. Svaki je arhitektonski ured obradio jedan dio rive s obzirom da je cijeli potez od hotela Palazzo (bivši Riviera) pa do gradskog kupališta (Porečani ga zovu Naftaplin) podijeljen u tri zone: A, B i C. Porečka je riva ogromna, dužina joj je kilometar. Od carinskog gata do bivše gradske kavane na raspolaganju je prostrana površina podobna za održavanje niz manifestacija na otvorenom. U prvoj zoni od hotela Palazzo pa do bivše gradske kavane riva slijedi tok starogradske jezgre i starih zidina, potom zona B slijedi potez od gradske kavane pa do mola gdje se danas nalazi Inina benzinska crpka, a treći dio (zona C) prati tok komunalne luke i marine sve do gradskog kupališta na južnoj strani. Nakon ove prve rasprave uslijedit će za dva tjedna javna rasprava uz uključenje svih građana te na kraju dokumentacija će biti predstavljena na sjednici Gradskog vijeća.

Put do novog sjaja

Pročelnik za urbanizam Damir Hrvatin je rekao da nakon ove duge faze i usuglašavanja mišljenja i primjedbi pristupit će se izradi glavnih izvedbenih projekata za svaku pojedinačnu zonu. Pretpostavka ovog kolektivnog rada u osmišljavanju novog uređenja rive jest u činjenici da se riva udaljila od gradskog konteksta, nedovoljno živi, u neku ruku je zamrla, nije više u funkciji pa Porečani traže put do novog sjaja. Grad na moru živi na rivi, tako je posvuda na Mediteranu. To je u biti nit vodilja radova triju arhitektonskih studija. Svako je na svoj način ponudio rješenje u cilju pretvaranja rive u dnevni boravak grada. Arhitekti su ustanovili da je današnja riva zakrčena kioscima, prometom automobila, nesređenog i kaotičnog je izgleda s prevladavanjem elemenata kiča.

Ono što nedostaje je stupanj poroznosti između šetališta duž mora i impozantne crte lijepih zgrada i palača koja se proteže, naročito u prvoj i drugoj zoni. Arhitekti triju studija drže da se treba obaviti temeljito čišćenje suvislih sadržaja kako bi se stvorila prava pješačka oaza. U biti sva tri idejna rješenja traže dominaciju pješaka što znači da treba uspostaviti strogi režim kontrole prometa. Promet treba dozvoliti samo interventnim službama i vozilima opskrbe ali u točno definiranim satnicama. Ponuđene idejne studije potvrđuju nužnost opstanka i čak povećanja zelenila, ali uz stvaranje složenog sistema komunikacija između zgrada i samog ruba rive. Drže arhitekti da treba zadržati i unaprijediti tradicionalne aktivnosti: promet putničkih brodova i ribarsku aktivnost jer je ona ta koja oblikuje dušu rive i luke. S obzirom na postojanje visinskih razlika između zgrada i samog ruba rive, arhitekti predlažu zanimljiv sklop blagog spuštanja prema moru sistemom stepeništa i čak krovnih šetališnih površina. Takva se solucija predlaže za zgradu recepcije Marine.

Kraj kule trava

Kažu arhitekti da kioske treba maknut i trgovački dio rive smjestiti ispod nadstrešnice u zoni B, ispred komunalne luke. Kada je hotel Palazzo u pitanju bode u oči činjenica da je dio rive oko velebne zgrade najkritičniji dio s obzirom da na tom dijelu prevladava sivi cement s visokim zidom koji čini neprirodnu i ružnu granicu prema moru. Početni dio rive oko hotela Palazzo mogao bi postati mjesto okupljanja uz dogradnju klupa. Zanimljivo je i rješenje poteza između okrugle i peterokutne kule koja je danas nedefinirana, zakrčena autima i kioscima. Arhitekti predlažu pretvaranje tog djela u zelenu, travnatu površinu. Novo uređenje rive tek je na početku puta, ponuđena idejna rješenja su prvi korak.

(Elio VELAN, Glas Istre)