Jučer je u novouređenoj Gradskoj knjižnici u Labinu koja je integrirana u autentični ambijent rudarskoga nasljeđa i dio je zaštićenog kompleksa industrijske kulturne baštine zvane „ Pijacal“, ravnateljima osnovnih škola Istre predstavljen projekt Projektni menadžeri sutrašnjice koji Pametan rast organizira uz podršku Edukacijske zaklade Instituta za projektni menadžment. Za pilot-projekt je odabrana Osnovna škola Vladimira Nazora u Vrsaru, pa je ravnatelj škole, gdin Esad Mujaković, tim povodom kolegama objasnio razloge zbog kojih je uz podršku roditelja i učitelja odlučio svojim učenicima omogućiti pristup znanju iz projektnog menadžmenta. Općina Vrsar na svim razinama pokazuje izrazitu i kontinuiranu brigu za odgoj i obrazovanje djece i mladih kroz uvođenje novih tehnologija (iPad-tableti, interaktivne ploče, robotika) te intenzivno učenje stranih jezika, čime su stvoreni preduvjeti za provođenje ovakvog jednog pilot-projekta na engleskom jeziku.

Nakon toga je riječ prepustio Stefaniji Skender, direktorici Pametnog rasta, koja je pojasnila kako je inicijativa pokrenuta nakon razgovora s brojnim roditeljima koji su izrazili želju da njihova djeca uz znanje iz stranih jezika i novih tehnologija steknu i ostale vještine za 21. stoljeće (vođenje, pregovaranje, prezentiranje, uvjeravanje, sposobnost procjene vlastitih kapaciteta, poznavanje načina na koji radi javni i privatni sektor itd) kako bi im nakon izlaska iz sustava formalnog obrazovanja bio olakšan pristup tržištu rada, a sve je to sadržano upravo u projektnom menadžmentu. Predstavila je tvrtku Pametan rast i Edukacijsku zakladu Instituta za projektni menadžment koja projektu osigurava široku paletu edukacijskih programa iz projektnog menadžmenta za djecu i mlade od 5-18 godina što omogućava fleksibilnost u radu i prilagodbu programa vremenu koje djeca i učitelji imaju na raspolaganju u sklopu izvannastavnih aktivnosti.

Naglasila je potom važnost uloge učitelja rekavši kako je program Training trainers dobar upravo zbog toga što treneri Pametnog rasta koji su za to ovlašteni od Edukacijske zaklade Instituta za projektni menadžment znanje najprije prenose učiteljima koji onda uz podršku mentora rade s djecom, čime se postiže maksimalan efekt i održivost projekta jer su upravo učitelji ti koji najviše vremena provode s djecom i najbolje poznaju njihove potrebe i mogućnosti.  Također je pojasnila i kako se radionice za učitelje i za djecu mogu održavati na engleskom jeziku, na hrvatskom jeziku ili kombinirano, ovisno o jezičnim kompetencijama polaznika.

Pojasnila je zatim kako je projektni menadžment skup alata koji je primjenjiv kako u infrastrukturnim projektima tako i u projektima kojima se ne gradi infrastruktura već se kroz edukacijske programe izgrađuju znanja i vještine određene ciljne skupine te ga zbog toga u svom radu mogu podjednako koristiti kako učitelji matematike, fizike i biologije tako i učitelji hrvatskog i stranih jezika, vjeronauka, tjelesnog odgoja i drugih predmeta.

Prisutnima je potom pojasnila koja znanja i kompetencije djeca stječu kroz radionice iz projektnog menadžmenta, napomenuvši kako djeca bez obzira na vrstu projekta uvijek usvajaju širok raspon menadžerskih i interpersonalnih vještina dok tehničke vještine ovise o vrsti projekta. Pokazala je i dijelove iz kurikuluma jednog od programa Edukacijske zaklade Instituta za projektni menadžment te navela kako osnovnoškolci mogu, primjerice, dizajnirati i izraditi neki suvenir, poboljšani novčanik ili ruksak, avion od papira ili nešto drugo, no kako isto tako mogu raditi i na projektima kojima se popravlja standard socijalno osjetljivih skupina u zajednici, jača civilno društvo i slično. No, istaknula je kako svaki projekt bez obzira na to da li se njime gradi nešto materijalno ili nematerijalno mora krenuti od analize odnosno od identifikacije problema u zajednici, mora biti formuliran kao odgovor na neki od problema, mora postići konsenzus dionika (pojedinci i organizacije koje projekt dotiče) te mora biti u skladu s kapacitetom organizacije.

Na kraju prezentacije se prisutnima obratio i gospodin Goran Mrvoš, IT stručnjak, direktor tvrtke Infosit i predsjednik istarskog ogranka hrvatske podružnice Instituta za projektni menadžment koji je predstavio hrvatsku Udrugu PMI objasnivši kako je to dobrovoljna i neprofitna strukovna organizacija koja promovira razvitak i unaprjeđenje upravljanja projektima u Hrvatskoj. Govorio je i o svom iskustvu u radu s djecom u Osnovnoj školi Poreč u kojoj je organizirao radionicu za osnovnoškolce učeći ih kako organizirati rođendansku proslavu uz korištenje alata iz projektnog menadžmenta. Napomenuo je kako su djeca, među kojom je bio i njegov sin, prepoznala vrijednost znanja i vještina koje su im prenesene te su vrlo pozitivno reagirala na održane radionice i stečeno znanje naknadno uspješno primjenjivala i u drugim školskim zadacima.