Poreč je i ove godine, treću godinu za redom, finalist u svim kategorijama u izboru za najbolje gradove po kvaliteti života u Hrvatskoj, natjecanju koji zajednički provode Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, čija će završnica kulminirati proglašenjem pobjednika krajem listopada.

Poreč je jedan od finalista u kategorijama gospodarstvo, obrazovanje i mladi i kvaliteta života u kategoriji srednjih gradova, odnosno od deset do 35 tisuća stanovnika iz cijele Hrvatske.

Podsjetimo, Poreč je dvije godine za redom, 2018. i 2019. na istom izboru osvojio najprestižniju nagradu – onu za grad s najboljom kvalitetom života u svojoj kategoriji srednjih gradova, za koju se natječe i ove godine.

O obimu istraživanja i vrednovanja podataka o gradovima u ovom istraživanju, zorno svjedoči podatak da je u, najprestižnijoj, kategoriji najboljih gradova po kvaliteti života u pripadajući izračun uključeno čak 26 kriterija. Oni su, među ostalim, prosječni dohodak po stanovniku, udio izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu, udio izdvajanja za subvencioniranje cijene prijevoza u proračunu i indeks starenje stanovništva. – Za svaki od pokazatelja izračunat je indeks prema metodologiji koja je detaljno objašnjena u Uredbi o indeksu razvijenosti Vlade RH – ističu autori istraživanja s portala Gradonačelnik.hr.

Iako se ovogodišnji izbor najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji događa u uvjetima narušenih gospodarskih prilika zbog utjecaja koronavirusa i višemjesečnog ‘lockdowna’, kao i posljedica potresa u Zagrebu i okolici, taj će se izbor temeljiti, kako navodi portal Gradonačelnik.hr, na podacima poslovanja i ukupnih ekonomskih pokazatelja gradova od 2017. do 2019. Ocjenjivački žiri u izračun za najbolji grad prema ekonomskim kriterijima uvrstio je, među ostalim, prosječne izvorne prihode po stanovniku, prosječan broj nezaposlenih per capita, indeks nezaduženosti grada, broj obrtnika na 1000 stanovnika i udio izdvajanja za bruto plaće po zaposlenom u gradskom proračunu.

Izdvajanje gradova za obrazovanje, mlade i socijalnu politiku, prosječna izdvajanja za stipendije i školarine po stanovniku, broj djece po odgajatelju u vrtiću i porodiljne naknade po novorođenom, neki su do kriterija koji ulaze u ocjenu gradova za izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika.

Ideja je, ističu organizatori, analizom, ocjenjivanjem, nominacijama i konačnim proglašenjem najboljih gradova izložiti najširoj javnosti najbolja rješenja naših gradova u osiguravanju kvalitete života dostojne suvremenih europskih i svjetskih standarda, poticanju razvoja gospodarstva, poboljšanju uvjeta obrazovanja i demografskog razvoja te povlačenju novca iz EU fondova. Izborom najboljih gradova želi se također potaknuti međusobno natjecanje gradskih uprava u primjeni najboljih komunalnih i razvojnih rješenja, a građanima pružiti cjelovit pregled što im se sve može pružiti za novac koji uplaćuju u lokalni i državni proračun, navodi portal.

Nagrade će biti dodijeljene u kategorijama Kvaliteta života, Gospodarstvo, Obrazovanje i demografska politika, te povlačenje novca iz EU fondova. U konkurenciji najboljeg grada u povlačenju novca iz EU fondova biti dodijeljena samo jedna nagrada bez obzira na veličinu grada.

---

U završnicu ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u konkurenciji kvalitete života ušli su među velikim gradovima (sjedišta županija i gradovi s više od 35 tisuća stanovnika) Čakovec, Samobor, Varaždin, Dubrovnik i lanjski pobjednik Zagreb. Najbolji u konkurenciji gradova srednje veličine (od deset tisuća do 35 tisuća stanovnika) tražiti će se između Rovinja, Svete Nedjelje, Umaga, Zaprešića i Poreča, koji je i lani i 2018. odnio naslov najboljeg u ovom dijelu izbora Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos. Kada su u pitanju mali gradovi veličine do 10 tisuća stanovnika, izbor najboljeg po kvaliteti života sveden je na Hvar, Mali Lošinj, Novalju, Novigrad i Krk koji brani naslov najboljeg od prošle godine.

U završnicu izbora najboljih velikih gradova u ekonomskoj kategoriji plasirali su se Dubrovnik, Krapina, Samobor, Varaždin i lanjski pobjednik Pula. Najboljeg u konkurenciji srednjih gradova tražiti će se između Kastva, Poreča, Rovinja, Umaga i lanjskog pobjednika Svete Nedjelje, dok se izbor među malim gradovima sveo na Buzet, Hvar, Mali Lošinj, Novalju i Krk koji je lani uzeo naslov najboljeg u ovoj konkurenciji. Zanimljivo je da su Krk i Sveta Nedjelja i 2018., kada su Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos prvi put organizirali ovaj izbor, bili prvi u izboru najboljih gradova za ekonomiju.

U završni izbor najboljih velikih gradova u kategoriji obrazovanje i demografska politika ušli su Čakovec, Šibenik, Velika Gorica, Bjelovar i lanjski pobjednik Pazin. Među srednjim gradovima pobjednik u ovoj konkurenciji tražiti će se između Crikvenice, Križevaca, Poreča, Rovinja i Labina koji brani naslov najboljeg iz 2019., dok su u kategoriji malih gradova u završnom izboru Bakar, Buje, Krk, Novigrad i lanjski pobjednik Cres.

Istarska županija prvak po nominacijama gradova

Kako god završi izbor najboljih gradova, već sada je jasno da su najbolji rezultat u ovom natjecanju napravili Rovinj, Poreč i Krk, ušavši u završnicu izbora u sve tri kategorije, i po kvaliteti života, i po ekonomskim dosezima i po standardu koji pružaju svojim stanovnicima u obrazovnoj i demografskoj politici.

Još je deset gradova u dva od tri završna izbora po kategorijama, a ako gledamo najzastupljenije županije u završnici ovog izbora, apsolutni lider je Istarska županija s osam gradova i 14 ‘nominacija’ u završnom izboru. Kakav-takav korak s Istarskom, drže tek Primorsko-županija, s šest gradova i devet kandidatura u završnom izboru i Zagrebačka županija iz koje dolaze četiri grada kandidata i šest ‘nominacija’ za najboljeg.