Grad je vlasnik nekretnina za čiju je kupnju postojao interes investitora prošlih godina. Očekivali smo prihode od njihove prodaje ne bi li se pokrio gubitak, no oni još nisu ostvareni, kaže porečka pročelnica Tatjana Matošević

Je li zaista porečki gradski proračun pred bankrotom, kako se ovih dana priča po gradskim kuloarima ili je to zapravo stara vijest? Građani su nam se požalili da je gradska uprava u sklopu priprema za predstojeći prvi rebalans proračuna tražila od korisnika, koji se iz njega alimentiraju, da smanje svoje stavke za 25 posto za ovu godinu, a što bi moglo značiti, budući da su dosad novac trošili, da bi negdje krajem listopada mogli staviti ključ u bravu.
Na upit je li to točno, pročelnica za financije Tatjana Matošević tvrdi da je netočan podatak o nalogu da se svi rashodi “režu” za 25 posto, već da Grad petu godinu za redom iskazuje manjak i da se budžet, usvojen lani u prosincu u visini od 172,15 milijuna kuna, ostvaruje po planu, tj. da je na razini prošle godine. Jedini podbačaj iskazan je, veli pročelnica, u realizaciji kapitalnih prihoda.

Ne reže se sve
– Zatraženo je od svih korisnika proračuna da se smanji onaj dio rashoda koji se pokriva ili financira iz određenih vrsta prihoda koje ostvaruje Grad. Namjenski prihodi, pa istovremeno i rashodi koji se iz njih financiraju, ovim se rebalansom neće bitno mijenjati, već eventualno uskladiti. Od svih korisnika tražimo i očekujemo da racionalno koriste sve izvore prihoda, da odrede vlastite prioritete a da razliku pokrivaju iz vlastitih prihoda, objašnjava Matošević.
Ukratko, u proračunu postoje određeni prihodi za koje je Grad isplanirao način kako će se koristiti i namjenski prihodi koji su određeni točno za određenu namjenu. Tako prihodi od komunalne naknade idu samo na komunalno opremanje, a od komunalnog doprinosa samo za izgradnju. Grad je u ovoj godini planirao da će od prodaje nekretnina zaraditi sredstva za određene potrebe proračunskih korisnika, ali kako do toga nije došlo, korisnici svoje planove neće moći financirati sredstvima Grada već će morati pronaći drugi izvor financiranja.
Pročelnica kaže da je Grad svojim upravnim tijelima i svim korisnicima proračunskog novca poslao upute za izradu prvog rebalansa, kojim su se odredile smjernice za izradu njihovih financijskih planova. Godišnjim obračunom proračuna za 2012. utvrđen je manjak, a, podsjeća, proteklog travnja takav je obračun s odlukom o rasporedu rezultata usvojilo i Gradsko vijeće.

Godine minusa
– Kako već petu godinu imamo manjak, ovogodišnja procedura izrade rebalansa ista je svim prethodnim. Proračun se realizira po planu, ali zbog lanjskog negativnog rezultata, ove godine su upute koje smo poslali na tragu mjera štednje. U ovom slučaju, ostvareni manjak mora biti ugrađen u proračun i pokriven prihodima. U trenutku donošenja rebalansa, s obzirom da je dio proračunske godine već prošao, balans je moguće postići ili povećanjem prihoda ili smanjenjem postojećih rashoda.

Interes investitora
Kako je Grad vlasnik nekretnina, za čiju je kupnju postojao interes investitora prošlih godina, očekivali smo prihode od njihove prodaje kojima bi se pokrio gubitak, ističe pročelnica.
Nažalost, kupoprodaje do danas, dodaje Matošević, nisu realizirane.
– S obzirom da se prodaja ne realizira, bilo bi krajnje neodgovorno predložiti vijećnicima rebalans na način da minus pokrivamo prihodima koji se najvjerojatnije neće ostvariti, a da se istovremeno s rashodovnom stranom ponašamo kao da manjka nema. Uostalom, i korisnici proračunskog novca na početku godine, kada počinje njihovo financiranje iz gradske kase, s Gradom potpisuju ugovor o korištenju sredstava u kojem je navedeno da se isplaćuju u skladu s priljevima. Stoga se nikako ne može
govoriti o stavljanju ključa u bravu, zaključuje pročelnica za financije.

Tanja Kocijančić, Glas Istre

Korisnici proračuna: Smanjenja je bilo i prije

Ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić-Vekić kaže da što im više smanjuju sredstva, to ih više ovakve mjere potiču na kreativnost.
– Zadnjih nekoliko godina provode se mjere štednje, rad Muzeja 80 posto financira se iz gradskog proračuna, a 20 posto iz ostalih izvora, i to se odnosi na sve aktivnosti, od programa do funkcioniranja ustanove. Muzej ima vlastite prihode od arheološkog nadzora i najma prostora, prihodi su planirani za programe, ali sada ćemo ih morati koristiti za troškove struje, vode, telefona. Plaće nisu dirane. Za programe ćemo morati pronaći druge izvore financiranja – idemo u suradnju s drugim institucijama, javljamo se na natječaje, tražimo sponzore i to je ono što traži kreativnost i angažman. Trudimo se zadržati kvalitetu programa, a ove godine nećemo ukinuti niti jedan. Treba znati da je ono što se spominje na početku godine u gradskom proračunu planirani iznosi. Ako su za Muzej na primjer planirana sredstva 100 tisuća od spomeničke rente i 500 tisuća od prodaje nekretnina, ja kao ravnatelj moram prvo provjeriti jesu li ona ostvarena prije nego idem u investicije, kaže Uljančić – Vekić.
Ravnatelj Osnovne škole Poreč Edi Zarli, rekao je da kompletnu situaciju još ne bi ne komentirao dok se ne vidi kao će sve funkcionirati do kraja godine. Smanjenja su, kaže, bila i prije, a sredstva im je ove godine smanjila i država. Ipak nastavljaju raditi u istim uvjetima koliko je to moguće.
– Škola dobiva sredstva od Ministarstva i od Grada – ona se odnose na izvannastavne aktivnosti i produljeni boravak, ali i za neke materijalne potrebe. Tamo gdje smo mogli, smanjili smo, ništa nije dovedeno u pitanje. Mi smo velika škola, a najveći troškovi su nam struja, voda i prijevoza za koji ide oko milijuna kuna godišnje,
kaže Zarli.
Franko Buda, tajnik gradske Sportske zajednice , kaže da će Gradu predložiti da se sredstva za redovne djelatnosti klubova ne ukidaju, već da se smanjenje odnosi na druge djelatnosti u periodu od početka kolovoza do kraja godine.
– Predložit ćemo da iznos za redovnu djelatnost klubova od 2,14 milijuna kuna ostane nedirnut, već da se smanjenje odnosi na drugo. Klubovi su završili natjecanja i kvalificirali se na europska i nacionalna prvenstva i trebaju sredstva. Sada bi svako odustajanje značilo plaćanje odštete ili kažnjavanje. Predlažemo da sportski objekti rade do 21.30, umjesto do 22 sata, da se smanji hladni pogon. Za održavanje sportskih objekata predlažemo smanjenje za 67 tisuća kuna i 110 tisuća kuna manje za održavanje dvorane Žatika. To se odnosi do kraja godine, a poslije ćemo vidjeti, kaže Buda.
(V. HABEREITER)