Hrvatska turistička zajednica izabrala je 22 destinacije koje će posebno promovirati u pred i posezoni u sklopu projekta PPS (pred i posezona),  među kojima su i Rovinj, Labin-Rabac te pulski i bujski klaster turističkih zajednica. Prijavljeno je bilo 39 destinacija, od čega je kasnije dio njih objedinjen pa su sve kandidature prihvaćene. Zanimljivo je da se među tim destinacijama nisu našli ni Poreč  ni Vrsar.

Velik interes za natječaj

– Veliki odaziv na sudjelovanje u pilot projektu PPS za posezonu 2014. potvrđuje kako je na destinacijama stvorena kritična masa svijesti i  spremnosti subjekata javnog i privatnog sektora za razvoj ponude u razdoblju pred i posezone, razvoj složenih turističkih proizvoda destinacije i specifičnih tematskih proizvoda s većom dodanom vrijednošću koji mogu pridonijeti povećanju turističke potrošnje, a time i produženju sezone, odnosno smanjenju sezonalnosti, naglašava ministar turizma Darko Lorencin.

HTZ će, naime, odabranim destinacijama osigurati veću tržišnu vidljivost dodjelom oznake “PPS destinacija”, članstvo u nacionalnom PPS klubu, isticanje “PPS destinacija” na posebnoj PPS podstranici na web portalu HTZ-a, organiziranje posebnih prezentacija za turoperatore i turističke agencije, studijskih putovanja za novinare i agente, posebne PPS komunikacijske kampanje te ostale marketinške i tržišne aktivnosti HTZ-a.

Ipak, mnogi su se požalili da se sa čitavim projektom počelo prekasno i da se jednostavno takav posao ne radi u špici sezone. Ujedno mnogi smatraju da su kriteriji za prijavu bili nejasni i nedorečeni.

– Smatram da za natječaj nije odabran dobar tajming, ni rokovi u kojem se provodi jer je to premalo vremena za definiranje proizvoda koji se zove pred i posezona. Teško je brendirati nešto što nije jasnije definirano, a i kako je riječ o pojmu koji zahtjeva multidisciplinarni pristup marketinške i turističke struke, to mora biti kristalno jasno onome tko će proizvod marketinški osmisliti i onome tko će ga provoditi. Pojam brendiranja se često koristi u iznimno širokom značenju i u Hrvatskoj pojam pred i posezona za različite regije ne znači isto, smatra Goran Rihtarić, vlasnik zagrebačke tvrtke za promociju i savjetovanje ExAlto koji je svojedobno radio i menadžer zadužen za sport, zabavu i animaciju u porečkoj hotelijerskoj tvrtki Riviera.

Upravo se zbog kratkog vremenskog roka u kojem je natječaj proveden nije javila porečka Turistička zajednica.

Nemoguće kontaktirati sve

– Nismo se javili na natječaj jer je nemoguće kontaktirati u špici turističke sezone 1.500 iznajmljivača te utvrditi da li će njih 10 posto biti  otvoreno. Osim toga Poreč ima više od 100-tinjak restorana koje nam je u ovom trenutku nemoguće kontaktirati i dobiti pismenu izjavu oko otvorenosti svih tih objekata. Zbog špice sezone nam je nemoguće iskoordinirati osnivanje PPS kluba jer subjekti za koje se traži, a to su trgovine, turističke agencije su u ovom trenutku nedostupne. Dostava podataka trebala je biti do 1. prosinca jer u ovom trenutku nismo kapacitirani za ovako obiman posao, tvrdi nam direktor porečkog TZ-a Nenad Velenik. Veli i da im je nemoguće garantirati otvorenost više od 50 posto objekata do 15. listopada.

U Vrsaru se također žale na zahtjevne uvjete prijave i kratkog roka, a i oni ne mogu ni garantirati da će im ugostiteljski objekti biti otvoreni. Nije se javio ni Buzet, ali samo zato jer ne ispunjavaju kriterije što se tiče hotelskih kapaciteta.

Bujština kao uzor HTZ-u

Klasterski o razvoju proizvoda u pred i posezoni već niz godina razmišljaju i TZ-i na Bujštini. Zato su se svi javili na ovaj natječaj. Ipak, kako tvrdi Rihtarić, upravo bi oni trebali svima ostalima u Hrvatskoj pokazati kako se to radi i kako na uspješan način razviti proizvode koji će donijeti više gostiju u tim razdobljima te da je HTZ od njih trebao preuzeti primjer dobre prakse.

– Mi smo se javili na javni poziv iz razloga što na razini klastera već radimo to što se u javnom pozivu traži, odnosno razvijamo specifične proizvode za ovaj dio Istre kao što su gourmet, nogomet, biciklizam, tenis i wellness u cilju kreiranja novih motiva dolaska za različite potrošačke segmente koji omogućuju produženje turističke sezone i povećanje turističkog prometa. S razvojem tih proizvoda započeli smo još prije četiri godine i želja nam je da HTZove projekte prepozna i na što više kanala promovira, kaže nam Vesna Ferenac iz novigradskog TZ-a.

Ističe da su se ipak svi iz klastera prijavili pojedinačno jer da u javnom pozivu nisu jasno definirani kriteriji oko udjela, broja članova i odabira članova PPS kluba za destinaciju koja obuhvaća više gradova ili općina, odnosno cijelo područje ili određeni klaster.

Bez obzira na sve nedostatke natječaja, Rihtarić smatra da je dobro da se o pred i posezoni počelo više govoriti.

– Bolje i u ovakvom trenutku, nego ne uopće. Barem ćemo se pripremiti za iduću godinu kada vjerujem da će se i vidjeti prvi rezultati ovog projekta, zaključuje on.

Trebalo bi voditi računa i o privatnim iznajmljivačima

“Trebalo bi ak više poticati ostale oblike smještaja kojima je u startu puno teže djelovati u pred i posezonskom razdoblju. Mislim tu prvenstveno na kampove i privatni smještaj. Ukoliko su vlasnici spremni na rizik poslovanja, imaju otvorene objekte te se destinacija potrudi da u tom periodu organizira dodatne sadržaje, svakako bi trebala i država poduprijeti te inicijative. Tim više što su ovo kapaciteti brojčano vrlo značajni u ukupnoj smještajnom ponudi i kao takvi su posebno naglašeni u strategiji razvoja turizma”, smatra jedna turistička djelatnica.

Barbara Ban, Glas Istre