Poreč je poželjno mjesto za život, broj stanovnika stalno se povećava
Tanja Kocijančić, Glas Istre
Jedno od važnijih predavanja na konferenciji o zdravlju koja je počela u utorak u porečkoj gradskoj palači jest ono o slici zdravlja Grada Poreča koja je pokazala koliko je naša sredina poželjna za život. O tome je pred brojnim predstavnicima raznih gradskih institucija, udruga, političkih stranaka, poslovnih sektora, mladih i drugih građana govorila Tihana Mikulčić iz gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti koja je izložila niz podataka prikupljenih iz Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb, Zdravog grada, MUP-a, Programa za mlade Grada Poreča, Strategije razvoja Poreča od 2015. do 2020. i drugih.
Manje nezaposlenih
Poreč je drugi grad po veličini u Istarskoj županiji koji zajedno s Općinom Tar-Vabriga broji po zadnjem popisu stanovništva oko 18.500 žitelja. U zadnjih 50 godina stalno raste broj stanovnika i taj trend ne prestaje. Naravno, kao i u razvijenijim zemljama udio mlađih od 14 godina pao je sa 17 na 15 posto u razdoblju od 2001. do 2011. u usporedo s time porastao je udio starijih od 64 godine. Mikulčić je istaknula da Poreč i Tar-Vabriga imaju najveći vitalni indeks u našoj županiji, što zapravo govori da ima pozitivan prirodni prirast. Također, Poreč je jedini grad u Istri u kategoriji demografski izrazito progresivnog područja u kojoj su još Funtana, Tar-Vabriga, Fažana, Ližnjan i Medulin. To podrazumijeva da su područja imigracije, mjesta u kojima se ljudi doseljavaju, a ne iseljavaju, saznali smo na prezentaciji. Važno je istaknuti i da je broj nezaposlenih od 2011. do 2015. u padu, što također govori u prilog pozitivnog života u Poreču.
No, slijedi se trend susjednih razvijenijih država, pa tako od 2001. do 2011. porastao je broj bračnih parova bez djece, a narastao je i broj samohranih majki s djecom. Zanimljiv je i pregled razvedenih parova u 2014. što je također u porastu u odnosu na prijašnje godine – u Gradu Poreču taj je broj 48 u odnosu na 100 sklopljenih parova. Prosjek Istarske županije i RH kreće se oko 34 razvedenih parova na 100 brakova. Manje je i novorođene djece – 2006. bilo je 171 dijete, dok je 2014. rođenih beba bilo 159. Tješi što je te godine bilo 156 umrlih, pa je to ipak pozitivan prirodni prirast.
Više mjesta u vrtiću
Mikulčić je dala i socio-ekonomske pokazatelje. Broj korisnika mirovina povećao se s 3.047 u 2008. godini na 3,577 u 2013. prije osam godina prosječna mirovina bila je 2.558 kuna a podatak za 2013. bio je 2.593 kune. Prosječna neto plaća po zaposlenom kod poduzetnika u 2015. godini bila je 5.359 kuna, što je za 268 kuna više nego godinu dana prije, dok je prosjek županije 5.105 kuna a države 5.019 kuna
– S ponosom možemo reći da je Poreč jedan od lidera u Hrvatskoj, jer je na rang listi gradova i općina u zemlji prošloj godini osmi po neto dobiti (211,9 milijuna kuna), deseti po broju poduzetnika (1.279), 16. po broju zaposlenih (7.464) i 19. mjesto zauzima po ukupnom prihodu (4,2 milijarde kuna). Zahvaljujući partnerstvu s privatnim vrtićima Grad je uspio povećati kapacitete, pa se sada u jaslice i vrtiće može upisati 20 posto više djece, nanizala je Mikulčić. Govorila je također o problemima ovisnosti u gradu, prema kojem se broj ovisnika u tretmanu kreće uvijek u istim razmjerima (59 osoba u 2015.), zatim iznijela je podatke zbog čega građani najviše umiru a na prvom mjestu su bolesti cirkulacijskog sustava i srca, dok u primarnom zdravstvu najviše registriranih ima zbog bolesti dišnog sustava. Također, zadnjih godina nema novih slučajeva novootkrivenih bolesti TBC-a, AIDS-a i Hepatitisa B, za što se trend smanjuje.
Dječja igrališta
– Na području grada i okolnih naselja uređeno je i opremljeno prema važećim standardima 71 dječje igralište, 23 polivalentna igrališta i još tri za košarku. Što se civilnog društva tiče, u gradu je registrirano čak 217 udruga, od kojih su 88 sportske. No, aktivno ih je 40-ak, od kojih čak 22 udruge imaju više od 50 članova. One su značajan resurs Grada koji s njima razvija partnerstvo i oslanja se na njihov rad, napomenula je Mikulčić.
Ova se konferencija održava još u srijedu i okuplja stručnjake koji će dati pregled svih dosadašnjih postignuća Poreča na području unapređenja zdravlja, a bit će utvrđeni prioriteti i osnovne smjernice Plana za zdravlje grada Poreča za period 2016. do 2022. godine. Poreč je već godinama dio Hrvatske mreže zdravih gradova i Svjetskog pokreta zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, pa je zdravlje građana i posjetitelja samim time stavljeno u središte interesa i imperativ razvoja grada.
Manje prometnih nesreća i crnih točaka
Značajna ulaganja u cestovnu infrastrukturu doprinijela su manjim brojem prometnih nesreća. U 2005. bilo ih je 924, u kojima su bile četiri poginule osobe u Poeču i Taru, dok je 2014. evidentirano 230 prometnih nesreća u kojima su poginule tri osobe. Kao crne točke MUP je definirao opasna raskrižja Bašarinka i Srednji Špadići, što je u međuvremenu riješeno izgradnjom kružnih tokova. Tako su riješene još neke crne točke na području Poreča – Zelena Laguna i ulazak u Vraniće, zaobilaznica kod Petrola riješena je postavljanjem dodatne prometne signalizacije, dok raskrižje Bolnica čeka svoje trajno rješenje.
