Poput gradskog izbornog povjerenstva i županijsko se tvrdo držalo stava da je člankom 18. st. 2. Zakona o izboru članova tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određeno da se lista koje podnosi skupina građana/birača zove "nezavisna gradska lista" te da nije propisana mogućnost bilo kakvog dodatka. Istaknulo je da je i na izborima 2001. bilo takvih prigovora, ali je i Državno izborno povjerenstvo zauzelo stav da se ne prihvate dodaci. Županijsko povjerenstvo nije isključilo mogućnost da bi nezavisne liste bile prepoznatljivije i po dodatnim nazivima, ali to zakon nije predvidio niti svojim odredbama omogućio. Naposljetku smatra da su nezavisne liste u svakom slučaju prepoznatljive po svojim nositeljima.

Možemo samo dodati da ae, ako ovakav zakon i njegovo tumačenje ostanu na snazi, vjerojatno jednom doći do komplicirane situacije kad će se u jednoj općini, gradu ili županiji pojaviti dvije nezavisne liste s istim imenom i prezimenom nositelja. Pitanje je kako će ih tada birači razlikovati.

Goranu Prodanu odbijen je i zahtjev da mu se u rubrici nacionalnost izbriše napomena "neopredijeljen" i ostavi prazna ili upiše "ne želi se izjasniti" kako je to bilo napisano u prijavi nezavisne liste. Naime, Prodan ističe na nije nacionalno neopredijeljen nego se o tome ne želi formalno izjasniti. Županijsko povjerenstvo je prigovor odbilo s obrazloženjem da je korišten termin iz Zakona o popisu birača po kojem se osoba koja se ne želi nacionalno izjasniti smatra neopredjeljenom.

Očito je da za razliku od hrvatskog jezika – u kojem "neopredijeljen" i "ne želi se izjasniti" nisu ni činjenično ni vrijednosno isti atributi – hrvatski zakondavci imaju drugačije tumačenje.