Tomislav Popović ponovno je prije mjesec dana izabran za direktora ureda županijske Turističke zajednice nakon svog prvog četverogodišnjeg mandata na toj funkciji.
Prema novom zakonu o turističkim zajednicama, direktorska mu je pozicija osigurana
unedogled ako svake godine njegovo izvješće o radu prihvate tijela turističke zajednice.
Zanimalo nas je koliko je toga učinio za istarski turizam u zadnje četiri godine i koji su mu
daljnji planovi.
– Što se u županijskom TZ-u i njegovim aktivnostima promijenilo otkad ste na čelu njegovog ureda?
– Najvažnije je spomenuti zajedništvo, odnosno suradnju izmedu privatnog i javnog, ali i javnog i javnog, koja je u jednom dijelu i prije funkcionirala. Tu prije svega mislim na
suradnju izmedu Turističke zajednice i županijskog Upravnog odjela za turizam koja je
bila dosta dobra i prije mog dolaska. Problem je bila velika razjedinjenost lokalnih turističkih zajednica. U ove četiri godine uspjeli smo postići zavidnu razinu suradnje koja može biti ogledni primjerak funkcioniranja u Hrvatskoj. Tu treba spomenuti i vodeće hotelske kompanije koje su bile element koji nas je spojio. Danas sve veće turističke zajednice sudjeluju u našem marketinškom planu. Uspjeli smo probiti svijest da je nužna promocija jednog brenda, jedne marke koja se zove Istra. S druge strane, napravili smo značajne iskorake u razvoju proizvoda kao što su gastronomija, vino, ronjenje. Oni su postigli status da mogu imati neku komercijalnu vrijednost. Treća stvar koju smo definirali u samom startu bio je elektronički marketing. I tu su napravljeni značajni pomaci, ali ne u onolikoj mjeri koliko smo očekivali. Međutim, bili smo prvi u Hrvatskoj u sustavu turističkih zajednica koji smo to počeli odrađivati. I, naravno, oglašavanje. Tu nam je uvijek problem oko manjka sredstava koja su nedovoljna za promociju na tržištima gdje operiramo. Ta su se sredstva, doduše, povećala u odnosu na 2005. godinu jer su nam iz godine u godinu dolazili novi partneri te je povećan fizički obujam prometa. Ukupna vrijednost marketinškog plana narasla je s oko 15 na 19 milijuna kuna, ali za našu promociju ostane samo sedam milijuna kuna.

HTZ treba više promovirati Istru kao brend
– Je li Istra već prepoznatljiv brend vani, jeste li se dovoljno promovirali i što bi još trebalo napraviti po tom pitanju?
– Definitivno nije dovoljno prepoznatljiv, pogotovo u daljnjim emitivnim zemljama koje
bismo htjeli dostići. Poznati smo u Sloveniji, Italiji, Austriji, južnom dijelu Njemačke. Doduše, iz tog nam prostora dolazi najveći broj gostiju. Relativno smo slabo poznati u sjevernom dijelu Njemačke, Skandinaviji, Britaniji, Rusiji. Napravljeno je dosta u našem bližem okruženju, međutim, tu se uvijek može bolje i više, i to bismo željeli. U svakom slučaju, tu nam treba i pomoć Hrvatske turističke zajednice, ali i cijelog sustava turističkih zajednica budući da sredstava u sustavu postoji. HTZ bi regionalnim TZima trebao pomoći na način da odrade dio regionalne promocije, tim više što je to napisano u njihovom strateškom dokumentu. Primjerice, tamo jasno stoji da je Istra definirala svoj brend, da taj brend ima smisla promovirati u sklopu hrvatskog turističkog brenda. U tom dijelu treba pomoć i drugima. Imamo situaciju Dalmacije, gdje je Splitsko-dalmatinska županija uzela primat. Za Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju ne znamo što su. Ne bi li bilo logično da se područje od Karlobaga do Dubrovnika uzme kao jedno područje?! Onda će ta regija biti prepoznatljiva.
– Jedan od Vaših ciljeva u posljednjih pet godina bilo je i osnažiti e-marketing. Koliko ste uspjeli u tome i donosi li taj segment rezultate?
– Nisam zadovoljan rokovima jer sam računao da ćemo na kraju četverogodišnjeg mandata
imati uspostavljen cijeli sustav. To bi podrazumijevalo kvalitetan web-portal s velikom
posjećenošću i funkcioniranje informacijskog i kontakt-centra. Prodajni centar trebao je
biti u situaciji da se većim dijelom sam može financirati. Taj dio smo u zakašnjenju otprilike godinu dana. Najprije smo imali kašnjenje u dijelu kreiranja same web-stranice, a kasnije je taj dio imao implikacije na daljnji rad. Prodajni centar mora profunkcionirati
sljedeće sezone
– Jeste li zadovoljni radom kontakt i prodajnog centra koji je tek u špici ove sezone počeo funkcionirati što se bukinga tiče, i to samo za hotelska poduzeća? Navodno je cijeli informatički program za buking mogao biti puno kvalitetniji i od prvog dana dati mogućnost bukinga za apsolutno sve smještajne kapacitete u Istri.
– U tom dijelu vlada određeno nezadovoljstvo. Što se tiče odabira tehnologije, moram
priznati da nisam dovoljno veliki stručnjak da bih sudio o kvalitativnoj razini. Imali smo dva globalna rješenja, koja su provjerena i funkcioniraju na europskom tržištu te lokalno
rješenje. Kada se uzme u obzir da se radi o nekakvim javnim interesima, rizik je trebalo
svesti na minimum, odnosno posegnuti za provjerenim rješenjima koja funkcioniraju u
svijetu. Radi se o velikom poslu, treba uzeti u obzir da Istra ima oko 250 tisuća postelja,
a velik dio njih bi trebao naći mjesto u jednom takvom sustavu. S druge strane, tu su
postojale određene proceduralne barijere koje su produžile odabir tehnologije, pa su se pomaknuli rokovi. Uopće ne želim pomišljati da to neće profunkcionirati sljedeće sezone.
Ako se to ne dogodi, nešto će morati poduzeti vlasnici IRTA-e.
– Nakon bure koja se podigla oko ukidanja međunarodnog statusa zračne luke Pula čule su se pritužbe njezinog direktora Bruna Rogovića da turistički sektor nije dovoljno učinio da se u Pulu privuče čim više putnika, odnosno avioprijevoznika. Koliko Turistička zajednica Istarske županije na tome radi u zadnjih pet godina?
– Tržišta Rusije, Velike Britanije i Skandinavije su najznačajnija i dolaze u zračnu luku i tu praktički alternative nema. Imamo situaciju da je došlo do određenih preslagivanja između tržišta. Britanci su dijelom bili zamijenjeni Rusima, dogodilo se i da su dijelom Nijemci bili zamijenjeni Rusima koji su značajno rasli. Onda se dogodila kriza, rusko je tržište u većoj mjeri palo i nije se uspjelo reagirati u kratkom roku. To je donijelo i pad hotelijerima koji su to uspjeli dijelom iskompenzirati, barem u fizičkom obujmu. Naravno da zračna luka to nije mogla nadomjestiti. Ne treba prebacivati odgovornost na hotelijere da nisu napravili dovoljno. Hotelijeri su prije svega razmišljali o sebi i faktički nisu imali izbora.
Drugi dio priče je vezan uz niskotarifne aviokompanije. Istra je bila prva koja se pozabavila tom tematikom. Bila je prva regija koja je imala Ryanair. Od tada do danas imamo apsolutno veliku ulogu u tome. Mi smo jedini županijski TZ koji ima potpisane ugovore s avioprijevoznicima. U 2009. godini imali smo potpisan ugovor s Ryanairom, Norwegian Airom, Germanwingsom i Croatia Airlinesom. U konstantnim smo pregovorima sa španjolskim Vuelingom za Barcelonu te s Ryanairom za još jednu destinaciju. Šteta bi bilo ne iskoristiti aerodrom. Zračna luka mora odraditi svoj dio posla, mora vidjeti koji su popusti koje može dati, moramo vidjeti koliko će TZ u tome sudjelovati i na koji način se hotelijeri mogu uključiti.

Okrupniti male TZ-e jer se ovako rasipa novac
– Što je sa suradnjom s manjim turističkim zajednicama? Koliko županijski TZ i Vi kao
njegov direktor možete utjecati na (ne)rad lokalnih TZ-a?
– U Istri trenutno postoje 32 turističke zajednice i nije jednostavno pojedinačno komunicirati sa svakom od njih. Tim više što velik dio njih ima volontere u uredima i što ih dio praktički ne funkcionira. One u ovom trenutku bez ozbiljnih dotacija općina i gradova na tom području samostalno ne mogu funkcionirati. Naša je intencija i ideja da se pokuša okrupnjeti male TZ-e u unutrašnjosti Istre i definirati zajedničke projekte koji bi dijelom
bili potpomognuti s naše strane. Mi smo voljni pružiti svu stručnu i financijsku potporu da bi one mogle u suradnji s nama i većim lokalnim TZ-ima kreirati zajedničke programe jer se ovako rasipa novac. Što se tiče njihovog nerada, postoje mehanizmi kontrole u HTZ-u i Ministarstvu turizma koji bi trebali provjeriti i utvrditi stanje.
– Pred TZ-om je novi preustroj zbog novog zakona o turističkim zajednicama. Koje će
novosti to donijeti u TZ-u i kako vidite svoju suradnju sa županom kao predsjednikom TZ-a?
– U ključnim aktivnostima županova će funkcija biti značajna. To se odnosi na kreiranje
programa i podnošenje izvještaja za ono što je odrađeno. Mislim da će tu sudjelovati
aktivno u radu. Što se tiče nekih detalja, pretpostavljam da će to prepustiti nekom od
svojih zamjenika. Njegov izbor za predsjednika najveća je novost pri prilagodbi novom zakonu.
– Prema novom zakonu o TZ-ima direktore županijskih TZ-a može smijeniti vijeće/skupština kad god im se svidi, ali u drugu ruku, mogu beskonačno dugo biti na toj
poziciji. Kako komentirate taj novi način izbora direktora TZ-a i je li dobar?
– Ne radi se o nekakvoj diktaturi direktora. Postoje tijela kao što su vijeće i skupština koje imaju odreden broj članova i tu ne može proći samovolja jednog člana. S druge strane,
apsolutno sam za to da ukoliko dođe do nezadovoljstva radom direktora ureda, da se on
zamijeni i da se pronađe bolje rješenje. Dosta je teško da se netko sjeti smijeniti direktora, pa da se to dogodi. Treba ipak doći do konsenzusa, ne može se provoditi volja jednog člana. To se jasno moglo vidjeti na primjeru priče o direktorici TZ-a Brtonigle.

HTZ ne bi trebala zamijeniti privatna agencija
– Navodno postoji namjera da poslove HTZ-a vezano uz promociju i oglašavanje hrvatskog
turizma preuzme neka marketinška agencija. Kako to komentirate i mislite li da je dobro
da se državni novac za promociju slijeva u privatne agencije?
– Nisam čuo za to. Da se razgovarati o tome da li HTZ dobro ili loše odraduje svoj posao, ali kada imamo takav sustav, mislim da bi uz to bilo glupo koristiti uslugu nekakve vanjske agencije. Pametnije je onda ako netko nije zadovoljan načinom funkcioniranja HTZ-a mijenjati kod njih neke stvari, a ne uz njih žive nametati im nekakvog partnera koji će odrađivati njihov posao. Postojali su određeni pritisci adriatice.net, ali i drugih touroperatora, pogotovo u krizno vrijeme, da se povećaju sredstva za promociju, odnosno
sredstva koja bi im bila dodijeljena. Na kraju krajeva, kroz sustav udruženog oglašavanja,
odnosno udružene potpore agencije, odnosno touroperatori imaju pravo na određena sredstva iz sustava TZ-a.

Master plan imao visoko postavljenu letvicu
– Je li se istarski turizam uspio repozicionirati i restrukturirati kao što je bilo zacrtano master planom istarskog turizma?
– Cilj se nije uspio ostvariti do kraja, ali master plan je, kada je napravljen, imao dosta
visoko postavljenu letvicu. Nisu se uspjele sve postavke realizirati zbog raznoraznih okolnosti. Danas, kada gledamo na to iz perspektive pet godina, možemo hladne glave analizirati postojeće stanje, vidjeti gdje smo uspjeli i koje su nam bile manjkavosti. Zato je došlo do ideje da se napravi revizija master plana da bismo mogli imati temelje za sljedeće razdoblje. Intencija nam je da se to zgotovi tijekom 2010. godine da bismo mogli kreirati nove programe. Istra je definitivno lider u turizmu i to bi trebala ostati.
– Kako zadržati liderstvo Istre i dalje?
– Očekujem da ćemo do kraja ljeta dovršiti master plan. Moramo naći veća sredstva za promociju, uobličiti elektronički marketing, vidjeti što i kako s razvojem dodatnih proizvoda. Tanki smo što se tiče kulturnog turizma, a imamo što ponuditi. Računam da bismo već 2011. imali ozbiljnu priču vezano uz kulturu putem EU-projekta "Revitas" koji kasni već godinu dana. Trebalo bi voditi računa o produženju turističke sezone, što je već
postalo floskula. Na tom se dijelu već nešto napravilo, ali tu ima još jako puno prostora. Predstoji i povećanje smještajnih kapaciteta u središnjoj Istri, ne na način nekakvih Pašalićevih i Golemovićevih naselja s vilama, nego na način "San Rocca", odnosno malih
obiteljskih hotela takvog tipa. Istri fali jedno pedesetak "San Rocca".

Barbara Ban, Glas Istre