Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) izjavio je danas svjedočeći na suđenju u slučaju "veliki maestro" da je tek nakon uhićenja potpredsjednika Fonda iz medija čuo za slučaj ciglane Nin, a potvrdio je da je na njegov prijedlog Vlada gradu Poreču poklonila zemljište Facinka.

Polančec je opovrgnuo tvrdnju svjedoka Ivana Komaka, direktora i većinskog vlasnika Osječke pivovare koji je na sudu ranije izjavio da je na jednom sastanku upozorio potpredsjednika Vlade da ga Matanović traži novac, odnosno mito. "Znam da je Komak vodio sporove s Fondom i s njim sam imao dva-tri sastanka i sjećam se da se žalio na opstrukcije u Fondu i da nema sugovornika za razgovor, no nije mi spomenuo ničije ime niti da mu je itko tražio novac", kazao je Polančec.

Prenamjena zemljišta ninske ciglane, prodaja zemljišta Facinka i pretvorbe Osječke pivovare tri su slučaja u kojima je, naime, po tvrdnjama USKOK-a, bilo korupcije i zlouporaba za koje se tereti petero od osmero optuženih. U to vrijeme Polančec je bio na čelu Upravnog odbora Fonda.

"O slučaju ciglane doznao sam tek iz medija, nakon uhićenja. Na Upravnom odboru Fonda nikad o tome nismo raspravljali, niti sam o tome ikad razgovorao s nekim iz Kolegija", kazao je Polančec pred sudskim vijećem zagrebačkog Županijskog suda.

Potvrdio je da je na njegovu preporuku Upravni odbor odlučio na javnom natječaju prodati zemljište Facinka gradu Poreču, iako nisu ponudili najveću cijenu. Objasnio je da cijena nije bila najvažnija, već se prije svega vodilo računa o namjeni prostora, a Poreč je ponudio najbolju ponudu. Rekao je da su nakon te odluke u Fondu dobili nekoliko pisama u kojima se tvrdilo da je riječ o nezakonitoj odluci, no on i danas smatra da je ona zakonita. Dodao je da je Fond potom ponovno o svemu raspravljao i poništio natječaj te Vladi preporučio da zemljište pokloni Poreču bez naknade jer se grad obvezao da će izgraditi nekoliko infrastrukturnih objekata i športsku dvoranu Žatika, a da od države neće tražiti sufinanciranje tih projekata.

Polančec je objasnio i način rada Fonda, pa je tako rekao da je Kolegij, čiji su članovi bili i dvojica optuženih bivših potpredsjednika Fonda Josip Matanović i Robert Peša, za Upravni odbor pripremao sve materijale, davao analize ponuda za privatizaciju te najčešće i preporuke za najbolje ponude. Kazao je da je Kolegij samostalno mogao raspisivati natječaje o privatizaciji, odnosno prodaji nekretnina u vrijednosti do 10 milijuna kuna.

O iznosima do 100 milijuna kuna odluke je donosio njegov Upravni odbor, a iznad 100 milijuna kuna Vladino Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom, na preporuku Upravnog odbora Fonda. Dodao je da mu nije poznato na koji način je Kolegij donosio odluke te da na tim sjednicama uglavnom nisu bili članovi Upravnog odbora.

Za prvooptuženog Matanovića kazao je da je bio uključen u sve predmete u kojima je trebalo mišljenje pravne službe Fonda kojoj je on bio na čelu. "Njegova izlaganja bila su opširna, ja sam inzistirao na konkretnim prijedlozima i zaključcima, ali na temelju njegovih izlaganja nije bilo lako izvući konkretan zaključak", kazao je.

Na kraju današnje rasprave Matanovićev branitelj ponovno je zatražio njegovo puštanje iz pritvora. "Moj branjenik je već 700 dana u pritvoru, a to su dva Božića, dvije Nove godine i dva ljeta i ne vidim više razloga za pritvorom, osim ako nije svrha da ga se kažnjava i prije izricanja presude", kazao je odvjetnik Branko Šerić, podsjetivši da je i Ustavni sud, ukidajući pritvor drugooptuženom Robertu Peši, ustvrdio da se pritvor ne smije pretvoriti u izdržavanje kazne.

Uz protivljenje zastupnice USKOK-a sudsko vijeće pod predsjedanjem Ivane Kršul odbilo je pustiti Matanovića na slobodu, uz obrazloženje da se nisu promijenile okolnosti te da i dalje postoje opravdani razlozi za pritvor. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, 20. travnja. (Hina)