Danas uvjerljivo najzapušteniji i najjadniji porečki trg – Marafor – možda će za nekoliko godina postati ne samo najatraktivniji u ovom gradu nego »i šire«, barem u mediteranskim razmjerima. Već više od desetljeća, otkako je lokalna uprava počela sa sustavnim »rješavanjem« infrastrukture u starogradskoj jezgri, najavljuje se i zahvat na Maraforu, središnjem (jedinom) trgu starorimskog Poreča (Parentiuma), koji i u svojem imenu nosi korijen »foruma romanuma«. No, ono što je neusporedivo atraktivnije od imena je pravi trg, rimski forum, onaj od prije dva milenija. Hramova i reprezentativnih zgrada lokalne uprave, koje su ga onomad okruživale, više nema, izuzevši ostatke velikoga hrama na zapadu, ali ispod sadašnjeg, neuglednog poda krije se veličanstveni lastrikat, popločenje monumentalnim pravokutnim kamenim pločama, površine veće i od četvornog metra. Naravno, to nije nepoznato stručnjacima, pa ni »običnim« stanovnicima Poreča. Uostalom, u jednom južnom prikrajku trga te su ploče i danas vidljive. Iako su njihovo postojanje uočili istraživači još u 19. stoljeću, o njima se, pak, puno više zna od kraja 80-ih prošloga stoljeća kada je, uz stručni nadzor Ivana Matejčića, tada direktora Zavičajnog muzeja Poreštine, uređivana galerija u podrumu jedne zgrade na zapadu trga. U njemu je ispod zemljanog poda pronađeno dobro sačuvano kameno popločenje foruma iz rimskoga Parentiuma koje je i prezentirano. Sljedeći komadić popločenja, zajedno s dijelom obrubnog kanala trga, otkopan je prilikom uređenja Gradske knjižnice u zgradi svojevremene austrijske Pokrajinske uprave. Po preporuci stručnjaka, a arheološki nadzor vodio je Marino Baldini, taj je detalj, s obzirom na razliku u visini, prezentiran kroz ostakljeni pod. Treći dio »puzzlea« otkopan je prilikom uređenja zgrade na broju 4, gdje je danas Dječja knjižnica, a u kojoj je po prvi put nedostajući dio kamenih ploča upotpunjen novim, 12 centimetara debelim kirmenjakom, vjerojatno istim kamenom iz okolice Poreča kojim su Rimljani popločili svoj forum u Parentiumu. Sa suprotne, sjeverne strane trga, rimski pločnik je otkriven u prizemlju zgrade koja se upravo temeljito obnavlja. Naposljetku, za nekoliko će dana, stručnjaci u to uopće ne sumnjaju, još dio antičkoga foruma »izroniti« na sjeverozapadu, ispod travnjaka »Ljetne pozornice« gdje su upravo počeli istražni radovi, odnosno arheološko sondiranje. – I prije nego otkopamo taj dio foruma, možemo reći da nam je njegov raster gotovo u cijelosti poznat. Imamo precizno utvrđene tri njegove obodne linije, nedostaje nam samo zapadna. Po njima znamo da su dimenzije izvornog trga bile veće od današnjih, vjerojatno je to bio kvadrat, otprilike 46 puta 46 metara. Također na temelju dosadašnjih istraživanja prognoziramo da bi na cijeloj površini trga moglo biti sačuvano više od pola izvornog lastrikata, što je izuzetno puno i što nas zapravo »tjera« da ga ne samo otkopamo i prezentiramo, nego i vratimo u funkciju, ističe Ivan Matejčić, danas pročelnik u ostavci Konzervatorskog odjela u Puli, ali i dalje voditelj aktualnog programa etapnog istraživanja i projektiranja obnove Marafora. Ispraviti nepravdu otkrivanjem nalaza Započeto istraživanje na »Ljetnoj pozornici« financira Grad Poreč, ne računajući angažman stručnjaka »na plaći« Konzervatorskog odjela, odnosno Ministarstva kulture. Lani je za Marafor u gradskom proračunu odobreno 150 tisuća kuna, ove godine još 300 tisuća. Po Matejčićevoj procjeni, za realizaciju ove etape, koja bi se trebala okončati do kraja ove godine, a koja uz sondiranje i objedinjavanje dokumentacije obuhvaća izradu i predstavljanje idejnog projekta obnove cijeloga trga, trebat će još stotinjak tisuća kuna. To je, naravno, tek početak. – Ako idejni projekt, koji već danas u grubim crtama imamo, bude podržan u stručnim krugovima i u lokalnoj javnosti te usvojen u Gradskom vijeću, a ja se iskreno nadam da hoće, realizacija će kroz nekoliko etapa potrajati oko pet godina. U konačnici bismo trebali imati autentični pločnik foruma, dopunjen novim pločama, na kojem bi se nastavio gradski život. Također bismo prezentirali, a vjerojatno i »stavili u funkciju« i dio originalnog decumanusa maximusa, središnje i glavne gradske ulice koja je vodila na forum. Njeno se popločenje danas također nalazi nekoliko desetaka centimetara ispod sadašnje razine ulice, koja se i danas zove Decumanus. Time bismo »ispravili« nepravdu učinjenu prilikom obnove Decumanusa i okolnih ulica i trgova kada smo sve antičke nalaze, a bilo ih je iznimno atraktivnih, ponovno pokrili jer je tehnička realizacija njihove prezentacije bila prekomplicirana i preskupa, kaže Matejčić. Ni vraćanje izvornog popločenja Marafora, ako do toga dođe, neće biti ni jednostavno ni jeftino. Činjenica je da se ono nalazi 30 do 80-ak centimetara ispod sadašnje razine trga, te da se temelji većine sadašnjih okolnih zgrada nalaze direktno na njemu. Otkopavanje će uzrokovati građevinske, ponajprije statičke probleme, ali i narušiti sadašnje arhitekturne vizure i proporcije. Za neke će se zgrade moći riješiti direktni ulaz, ali druge će tražiti dodatno stepenište. Razlike u nivoima bit će između sadašnjeg Decumanusa i ostalih okolnih ulica i »novog« podišta trga, a njih će trebati premostiti i za invalide. Nadalje, trebat će riješiti i kompletnu komunalnu infrastrukturu trga: kanalizaciju, oborinske vode, struju, vodu, telefoniju, plin… Naposljetku, ništa manje važno nije kako će se tijekom godina obnove trga odvijati život na njemu i oko njega: od »običnog« pristupa stanovima i javnim zgradama do poslovnosti brojnih lokala koji tu imaju svoje ljetne terase. Poučna atrakcija – Sve su to dijelovi projekta za koje ćemo blagovremeno pripremiti precizne odgovore. Naša je namjera da cjelokupno istraživanje, iskapanja i restauriranje trga budu javni događaji. Nećemo zatvoriti gradilište, ne samo zato jer je to praktički nemoguće, nego i zato što smatramo da bi ono moglo biti poučna atrakcija i za građane i za turiste. Zato ćemo postaviti i oglasnu ploču s ažurnim obavijestima o radovima. Upravo odabiremo i tipove kvalitetnih montažnih »pasarela« i terasa koje bismo podigli po trgu i tako istovremeno omogućili nesmetane radove i sigurnu komunikaciju, pa i zadržavanje većine ljetnih stolova ugostiteljskih lokala. Što se tiče izgleda i statike zgrada, i tu već postoje kvalitetna rješenja. Naravno, sve će biti zornije kad napravimo trodimenzionalnu simulaciju obnove trga. Ponavljam, želimo sve, i stručnjake, i vlast, i obične građane od samog početka uključiti u ovaj veliki projekt. Ako se na kraju ove prve etape i prezentacije idejnog projekta pokaže da svi zajedno sada nismo za to, ostavit ćemo zahvat za neka druga pokoljenja, kaže Matejčić iako ne vjeruje u »varijantu b«. No, sigurno će biti puno pitanja o koštanju cijelog zahvata. Tim više što su nerijetki građani ogorčeni ogromnim novcima, milijunima, desecima milijuna kuna upucanim u nedavnu obnovu i popločenje Trga slobode. – Marafor će koštati puno manje. No, moram naglasiti da je i to istovrsna gradska investicija i zapravo nastavak hvalevrijedne obnove komunalne infrastrukture u starogradskoj jezgri Poreča. Danas cijenu cijelog zahvata, dakle, ne samo arheoloških istraživanja, konzervatorskih zahvata i sanacije popločenja, nego i postavljanja novih komunalnih instalacija i učvršćivanja zgrada, ne možemo precizirati. Obnova samoga trga mogla bi koštati nekoliko milijuna kuna, oprezan je Matejčić. Dodaje da u priči o novcu ne treba zaboraviti ni na onu »noblesse oblige«. – Trošak valja, dakako, sagledati u svjetlu onoga što dobivamo, a riječ je o nedvojbeno svjetskoj senzaciji i atrakciji. Realna je pretpostavka da je sačuvano oko 50 posto izvornog popločenja foruma. Dvadesetak posto toga bit će nemoguće sanirati, ali ostaje oko trećine. To je jako puno. Uzmimo samo primjer razvikanog zadarskog foruma romanuma gdje je tek u svakom drugom redu bila sačuvana pokoja originalna ploča, ali je i to bilo dovoljno za opravdanost njegove obnove. Mi bismo u Poreču mogli imati svjetsku atrakciju. Zapravo, imamo je, ali je još skrivena, napominje Matejčić. Komunalni radovi podižu i spomeničku vrijednost grada Svi dosadašnji radovi na obnovi komunalne infrastrukture i popločenja ulica i trgova u starogradskoj jezgri Poreča donijeli su »usput« i vrlo vrijedna saznanja o urbanoj povijesti grada, posredno i o njegovom životu u prvim stoljećima nove ere. Gradske terme, uljare, manufakture, kule, zidine… precizno određenje karakterističnog pravokutnog rimskog rastera s dekumanima i kardima, sve su to dokumenti koji Poreč svrstavaju među najsačuvanije gradske strukture Rimskoga Carstva. Valja očekivati da će i buduća istraživanja na Maraforu i oko njega donijeti mnoštvo zanimljivih i atraktivnih rezultata i još podići veliku spomeničku vrijednost porečke starogradske jezgre. Vjerojatno će biti moguće bolje utvrditi arhitektonski odnos između foruma i velikog hrama, kao i između trga i glavnog dekumana i najzapadnijeg karda (koji je sada u cijelosti pod zemljom i pod građevinama). Na području današnjeg Marafora, malo istočnije od foruma bila je i jedna srednjovjekovna crkvica. I taj dio čeka istraživanje i prezentiranje. S druge strane, u javnoj će, stručnoj i svakovrsnoj raspravi o uređenju Marafora vjerojatno biti definirane i ideje o interpolacijama, poput mogućnosti da se u sadašnjem parkiću na sjeveru trga, uz Gajevu ulicu, podigne nova zgrada.

Zapisao i snimio Goran PRODAN