autor: Marina Klepo, novac.hr Hrvatska navodnjava tek 2,5 posto poljoprivrednih površina i po tom je kriteriju na začelju Europske unije, pokazuje analiza konzultantske tvrtke Smarter. Prema statističkim podacima EU, prosječni udio navodnjavanih površina u EU-27 (bez Njemačke i Estonije) iznosi 6,7 posto, dok je na razini mediteranskih zemalja čak 12,5 posto.

Vlada je još 2005. odobrila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u kojem je predviđeno da će se do kraja 2020. navodnjavati 65.000 hektara, ili oko 6 posto obradivih poljoprivrednih površina.

No, taj plan nije ispunjen “i pokazuje sve nelogičnosti investiranja u ovaj projekt i poljoprivredu”, napominju iz Smartera. Od ukupno 4,5 milijardi kuna predviđenih za 15 godina u izgradnju tog sustava uloženo je oko 1,3 milijarde kuna, a na njih se i dalje spaja zanemarivo mali broj poljoprivrednika.

Poljoprivrednici još uvijek nisu razvili svijest o tome da je navodnjavanje jedna od ključnih melioracijskih mjera koja je zbog klimatskih promjena nužna kako bi se povećala razina prinosa ili održala na postojećoj razini. Na malen interes za spajanje utječu i visoke cijene opreme i priključaka na sustave, kao i usitnjenost površina. U isto vrijeme Hrvatska ima velike potencijale za razvoj poljoprivrede, uključujući značajne rezerve čiste pitke vode. Po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na petom mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu.

Jan de Jong, investitor i poduzetnik koji se 2006. preselio iz Nizozemske u Hrvatsku ovih je dana na svom LinkedIn profilu napisao kako je u Lidlu pred sobom imao španjolske i hrvatske jagode. “Pogodite koje sam kupio”, napisao je. Ako mala zemlja poput Nizozemske može biti drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svijet, pita se de Jong, zašto Hrvatska ne bi bila treća na svijetu, s obzirom na to da ima odličnu klimu i neiskorištenu obradivu zemlju veličine gotovo kao što je Nizozemska. Ne treba otkrivati toplu vodu, poručio je, jer uz prave investicije u tehnologiju i znanje, doprinos Slavonije hrvatskom BDP-u kroz poljoprivredu mogao bi biti veći od cijelog turizma.