Po konkurentnosti turizma Hrvatska 34. u svijetu
Prema rezultatima Izvješća Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti turizma Hrvatska je zadržala prošlogodišnje 34. mjesto u konkurenciji 133 zemlje svijeta, objavljeno je danas iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).
Ovogodišnje izvješće pod nazivom "Upravljanje u turbulentnom vremenu" posebnu pažnju poklanja utjecaju cijena energije na turizam te cjenovnu konkurentnost u privlačenju turista.
Pozicija Hrvatske razmjerno je visoka u usporedbi s ukupnom pozicijom na svjetskoj ljestvici konkurentnosti na koju su ove godine uključene tri nove zemlje, navode iz NVK.
Tako se Hrvatska i dalje nalazi u društvu Italije i Malte, a ispred zemalja Srednjoistočne Europe poput Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. Od naših izravnih konkurenata, znatniji napredak od tri mjesta zabilježio je Cipar (21.) te Crna Gora za čak sedam mjesta (52.). Slovenija je odmah iza Hrvatske – na 35. mjestu.
Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska, Austrija i Njemačka, dok se među prvi pet nalaze još Francuska i Kanada.
Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je afričkoj državi Čad, kao najnesigurnoj zemlji na svijetu.
Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.
Niskim ocjenama u Hrvatskoj je ocjenjena cjenovna konkurentnost, a loše ocjene dobili smo i za regulatorni okvir, zrakoplovnu infrastrukturu te obrazovanje i raspoloživost stručnog osoblja.
S druge strane izrazito pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (6. pozicija) i sklonost turizmu i putovanju (9. pozicija).
Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih soba prema broju stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata.
Odlična ocjena sklonosti turizmu i putovanju i u ovom je slučaju u velikoj mjeri posljedica ocjene intenzivnosti turizma (udjela prihoda i rashoda od turizma u BDP-u).
«U turbulentnim vremenima globalne gospodarske krize turisti će postati još oprezniji oko planiranja troškova i izbora destinacije. Zbog toga se kao najvažniji zaključak ovog istraživanja nameće da Hrvatska mora još više poraditi na cjenovnoj konkurentnosti turističke ponude kako bi uspjela zadržati stare te privući nove goste. Drugim riječima, moramo neodgodivo podići kvalitetu našeg turističkog proizvoda kako bi se uskladila vrijednost za novac (value for money)», istaknuo je Darko Marinac, predsjednik NVK.
Od susjednih zemalja najlošija je BiH koja je pala za dva mjesta, sa 105. na 107. mjesto. Srbija se nalazi na 88. mjestu, što je pad od 10 mjesta u odnosu na lanjsko istraživanje.
suvremena.hr