Plaže na Jadranu katastrofalne, obala bez kamper odmorišta
Nisam čuo za turista koji je otišao na skijanje u mjesto koje nema dobre i uređene staze, no znam turiste koji će doći na Jadran u mjesto koje ima neuređenu plažu, rekao je Eduard Maržić, predsjednik Hrvatskog udruženja kampova i vlasnik kampa Šimuni na otoku Pagu, na skupu o plažama – presudnom faktoru u privlačenju kampista i organiziranju kamper-odmorišta, održanom u Poreču u organizaciji HUK-a i Udruge ruralnih kamper odmorišta (URKO).
– Plaže na Hrvatskom Jadranu su katastrofalno loše i nikako neće biti razlog da nam dođe veći broj turista, rekao je Maržić potkrijepivši svoju tvrdnju i pitanjem – ma tko će se kupati na plažama u Opatiji ili Crikvenici. Sramota je da je HTZ od Španjolaca naručio plan razvoja turizma u Hrvatskoj i u kojemu su se autori obrušili na kampove kao loše oblik turizma naglasivši opredjeljenje hotelskom turizmu. Mi smo u Šimunima od 1992. godine s investicijom od oko 2 milijuna eura u plaže postigli efekt povećanja broja gostiju u kampu za 30 posto. Dok mi u Hrvatskoj sanjamo o turizmu naša konkurencija na Mediteranu je otišla daleko ispred nas, rekao je Maržić.
Prije godinu dana u Poreču je pokrenuta inicijativa uređenja plaža, rekao je prisutnima na skupu Antonio Simonetti iz Poreča, no pomaka nema. Plaže u Istri su turizam i dok one ne budu na visokoj kvalitetnoj razini, bez obzira što se događalo u smještanim sadržajima, ozbiljnog pomaka u turizmu neće biti.
Na skupu u Poreču otvorena je i tema – kamper odmorišta, usko vezanih uz problematiku rada kampova i njihov sezonski karakter poslovanja 4 do 5 mjeseci (ovisno o meteo-prilikama) s obzirom da su iz godine u godinu sve prisutniji mobilni turisti s pokretnim ´kućicama´, a koji neovisno o sezoni putuju.
Potrebna nam je hitna promjena regulative za intervenciju u prostoru kako bi se stvorili uvjeti za ´izgradnju´ kamper odmorišta koja su u svijetu sve prisutnija rekao je Jerko Sladoljev, stručni savjetnik u URKO. Master planovi županija nisu predvidjeli postojanje kamper odmorišta iako se, primjerice u susjednoj Italiji, kamperi koriste 240 dana u godini. Gdje će se turisti s kamperima zaustaviti u Istri, odnosno Hrvatskoj, posebno u vrijeme kad su kampovi zatvoreni? S obzirom da je boravak u kamperu na parkiralištima zakonski zabranjen turistima ne preostaje drugo nego da zaobiđu Hrvatsku.
Od 21 županije u Hrvatskoj samo ih osam ima kampove, a kamper odmorišta sada nema ni jedna županija. U Istri je odobreno 15 lokacija za kamper odmorišta od kojih bi jedno moglo uskoro dobiti dozvolu za rad.
(DM, ipress)