1. Koliki su kapaciteti postojećih jaslica i vrtića na području Grada Poreča, da li su dostatni i adekvatno opremljeni, te da li će se obnavljati ? Ukoliko namaju dovoljne kapacitete što se planira učiniti, gradnja novih, proširenje ? Koliko ima privatnih ustanova za te namjene ? Kapaciteti jaslica i vrtića na području Grada Poreča:

Krajem 2006. godine počele su sa radom 2 nove grupe djece, jedna u DV " Radost " – jaslička, a druga u DV "101 dalmatinac " – mješovita, što , prema našim saznanjima, za sada pokriva gotovo sve potrebe za vrtičkim odn. jasličkim mjestima. Napominjemo da se svake godine na natječaj za "gradske" vrtiće javi i dio djece koja ne budu primljena (jer nema mjesta), ali koja se kasnije "upišu", odnosno budu primljena u privatne dječje vrtiće . Također treba imati na umu da se određen broj djece povjerava na čuvanje roditeljima roditelja djece ("baka servisi"), rodbini i "tetama", te da ta djeca počnu pohađati vrtiće obično godinu dana prije nego što krenu u školu (program predškole).

Svi Vrtići imaju dozvolu za rad nadležnih tijela , pa se pretpostavlja da su adekvatno opremljeni.

U vrtiće se konstantno investiraju sredstva u održavanje, obnavljanje i dodatno opremanje , kako u gradske, tako i u privatne.

Ove će se godine u DV "Radost" izvršiti ulaganja u oba vrtića – DV 1 ili popularno nazvan "donji" vrtić i u DV 2, popularno nazvan "gornji" vrtić. U DV 1 će se izgraditi nova kotlovnica i nadstrešnica na ulazu u suho skladište, izvršiti će se adaptacija krova i kuhinje, postaviti klima uređaj u sobu za sastanke, nabavit će se kuhinjska oprema ( 8 digitalnih hladnjaka i toplinska kupelj) i informatička oprema za računovodstvo i stručne suradnike čije se kancelarije nalaze u DV 1, nabavit će se nova oprema za 6 dječjih soba u oba vrtića, te namještaj za 6 soba u "gornjem" vrtiću, u jaslicama će se sanirati parketi.

U DV Paperino će se ulagati u tekuće održavanje – ličenje prostorija, mijenjanje ili popravljanje stolarije, odnosno prozora u nekim prostorijama (tamo gdje je potrebno). Sve investicije se vrše u okvirima sredstava planiranih proračunom za ove namjene.

Prema našim saznanjima postoji interes za izgradnju dva nova privatna vrtića na području Grada ( u naselju Kadumi i Vranići-Gulići) , a i u naselju Finida u Poreču postoji lokacija na kojoj je prostorno planskom dokumentacijom planirana izgradnja "gradskog" dječjeg vrtića. Na području Grada Poreča tri su privatna vrtića: "Cipelići, "Crvenkapica" i "101 dalmatinac".

2. Predstoji uredjenje zone ispred Osnovne škole Poreč i SRC "Veli Jože", da li će se i kada pomaknuti benzinska crpka INE ( opasne tekućine ), te parkiralište ispred škole i dvorane ? Iza Osnovne škole Poreč je "drugo" parkiralište, pa me interesira da li postoji zakonska suglasnost da parkiralište bude, "gotovo" u ili uz školsko dvorište i tko se brine o sigurnosti djece prilikom dolaska i odlaska iz škole ?

Za gore navedeno područje u tijeku je postupak donošenja Urbanističkog plana uređenja pod nazivom "Središnja gradska zona Žatika-Veli Jože" – odgojno-obrazovna i sportsko-rekreacijska zona grada. Konačnim prijedlogom ovog Plana predviđeno je premještanje benzinske crpke INE ( na tom području predloženo je da budu zelene površine) i prenamjena dijela parkirališta ispred škole i dvorane ( u trg, dok dio ostaje parkiralište). Realizacija planiranog ovisi o dinamici provedbe samog plana i privođenja tih površina namjeni određenoj planom (jer će provedba vjerojatno biti u fazama). Detaljnije informacije o ovome možete dobiti od Pročelnika Upravnog odjela za prostorno planiranje.

O sigurnosti djece (ove, ali i ostalih škola) prilikom dolaske i odlaska iz škole, brinu same škole.

3. U kojoj fazi je priprema za izgradnju Osnovne škole Finida, rokovi u daljnjoj proceduri ? Da li će se škola raditi po fazama ( 1.školska zgrada s učionicama;2.sportska dvorana;3.bazen;4.parkiralište) ili će se raditi odmah cijeli kompleks? Da li je predvidjena izgradnja pristupnih prometnica do OŠ Finida?

 Priprema za izgradnju nove osnovne škole na "Finidi" nije u nadležnosti ovog Odjela , te je točnu i potpunu informaciju o ovoj investiciji moguće dobiti od Gradonačelnika osobno.

4. Da li je provedena informatizacija porečkih škola ( OŠ , SŠ, Studij vinarstva ) ? Da li grad sada kada ima Odluku o gradskom javnom prijevozu razmišlja o "školskim autobusima", a vikendom o "sportskim autobusima" ?

 Informatika je izborni predmet u višim razredima osnovnih škola. Učitelja informatike financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Porečke škole su opremljene sa ukupno 40-tak računala sa priključkom na internet za potrebe učenika (nabavu kojih je financirao u jednom dijelu i Grad Poreč). Srednje školstvo i visokoškolsko obrazovanje nisu u nadležnosti Grada Poreča , pa Vas upućujemo da se sa ovim upitom obratite voditeljima tih ustanova . Odlukom o javnom prijevozu na području Grada Poreča određuju se uvjeti i način obavljanja djelatnosti prijevoza putnika i tereta (robe) na području Grada Poreča, a pod obavljanjem djelatnosti prijevoza putnika i tereta podrazumijeva se : auto taksi prijevoz, javni i linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu, posebni oblici prijevoza putnika te prijevoz osoba i robe u pješačkim zonama. Ova Odluka ne odnosi se na prijevoz učenika osnovnih škola, jer je prijevoz učenika riješen drugim propisom i to Zakon om o osnovnom školstvu . Po tom Zakonu jedinice lokalne samouprave dužne su organizirati prijevoz do škole i od škole za učenik e od prvog do četvrtog razreda koji žive u naseljima udaljenima od škola najmanje 3 km , te za učenike od petog do osmog razreda koji žive u naseljima udaljenim od škole najmanje 5 km , što Grad Poreč i čini , jer ima zaključen ugovor o prijevozu školske djece, tako da mi te autobuse popularno zovemo "školskim" autobusima. "Sportski autobusi" – vjerojatno se misli na sredstva koja je Grad Poreč planirao u proračunu za ovu godinu u iznosu od 760.000 kn , a koja su namijenjena za prijevoz sportaša na službena natjecanja. Realizacija ovog prijevoza povjerena je Zajednici sportskih udruga Grada Poreča , koja će utvrditi pravila – kriterije za korištenje prijevoza i provesti cijeli postupak radi sklapanja ugovora sa prijevoznikom koji bude odabran vršiti prijevoz.

5. Da li će se uz Osnovnu Glazbenu školu utemeljiti i Srednja Glazbena škola u Poreču, i ukoliko da, kada ? Koliko je do sada Porečanki i Porečana završilo OGŠ, SGŠ i Glazbenu akademiju ?

Prema sadašnjim zakonskim propisima, srednje škole, pa tako i srednje glazbene škole, može osnovati samo jedinica regionalne samouprave, odnosno županija, što znači da ta mogućnost postoji ako nadležna tijela Županije donesu takvu odluku, tim prije što inicijativa za osnivanje Srednje glazbene škole u Poreču postoji. Iz Osnovne glazbene škole u Poreču dobili smo podatak da je od 1974. godine, kad a je škola osnovana, do danas, Osnovnu glazbenu školu završilo 304 učenika. Podatke o broju stanovnika Grada Poreča koji su završili srednju glazbenu školu i akademiju nemaju, a za njihovu provjeru trebalo bi im nekoliko dana, pa Vas upućujemo da se radi dobivanja ovih podataka obratit e neposredno Školi.

6. Koliki povrat sredstava za školstvo Grad Poreč dobija sa državne i županijske razine, a koliko osigurava vlastitih izvora ?

Osnovno školstvo se financira sredstvima iz državnog proračuna i iz proračuna jedinica lokalne i samouprave , ako su na njih prenesena osnivačka prava nad osnovnim školama, kao što je slučaj sa osnovnim školama na području Grada Poreča ( na Grad Poreč prenesena su osnivačka prava nad Osnovnom školom Poreč, Osnovnom školom Tar i Osnovnom školom "B. Parentin") ili je jedinica lokalne samouprave njihov osnivač ( pravni prednik Grada Poreča, Općina Poreč, osnivač je Osnovne glazbene škole).

U 2007. godini Država financira osnovno školstvo Grada Poreča sa 3.78 2.011 kn ( podaci se odnose na O Š Poreč , OŠ " B . Parentin " i OGŠ ) , dok je Grad Poreč u Proračunu za 2007. godinu planirao još dodatnih 4.178.524 kuna za te namjene. Istarska županije je osnivač dviju srednjih škola koje se nalaze na području Grada Poreča , pa je podatke o sredstvima Države i Županije predviđenim za financiranje srednjeg školstva u Poreču moguće dobiti od Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Istarske županije. Grad Poreč je Proračunom za 2007. godinu planirao sredstva u visini od 370.000 kn namijenjenih financiranju dodatnih programa srednjih škola Grada Poreča.

7. Kakva je Vaša ocjena stanja zdravstvenih djelatnosti na području Grada Poreča, te kada će se Dom zdravlja Poreč ( koji su gradjani izgradili vlastitim rukama i sredstvima ) vratiti pod upravu Grada ? Da li grad razmišlja o edukaciji za bolju zdravstvenu kulturu gradjana, o preventivnoj zdravstvenoj zaštiti gradjana ( posebno mladih i stanovnika treće starosne dobi) ? Kakva je trenutno situacija sa primarnom zdravstvenom zaštitom ( mreža ambulanti – javnih i privatnih liječnika opće prakse ), te sa specijalističkim ordinacijama ( pratite li tu vrstu zdravstvenih usluga ) ? Da li se grad namjerava uključiti u osiguranje opreme i kadrova za specijalističku ambulantu sportske medicine, za koju je predvidjen prostor u novoj dvorani na Žatici ?

Temeljem tada važećih zakonskih propisa, od sedam Domova zdravlja sa područja Istarske županije formirana je 1.1.2004. godine nova ustanova pod nazivom Istarski domovi zdravlja (IDZ). Osnivanjem te ustanove postojeći Domovi zdravlja postali su organizacijske jedinice nove ustanove ili Ispostave. Voditelj Ispostave Poreč je Ante Ivančić, dr.med., koji je, po mojem mišljenju, pored ostalih koji rade u zdravstvenoj zaštiti, i mjerodavan dati ocjenu stanja zdravstvene djelatnosti na području Grada Poreča. Prema mojem mišljenju, stanje zdravstvene djelatnosti na području našeg grada je dobro. Prijedlog da se Dom zdravlja Poreč "vrati" pod upravu Grada Poreča dala je Hrvatska stranka umirovljenika, Gradski odbor Poreč, koja je predložila pokretanje postupka za osamostaljivanje Ispostave Poreč u samostalnu ustanovu – Dom zdravlja Poreč. Ovaj prijedlog podržalo je i Gradsko vijeće Grada Poreča na sjednici održanoj 23.11.2006. godine i proslijedilo ga Gradskom poglavarstvu da zajedno sa nadležnim institucijama u Istarskoj županiji pokrene postupak osamostaljivanja Ispostave Poreč u samostalnu ustanovu. Prema tome, moglo bi se reći da je postupak osamostaljivanja time i započeo. Edukacija „za bolju zdravstvenu kulturu i preventivnu zdravstvenu zaštitu građana" svih dobnih skupina realizira se na način da Grad Poreč kontinuirano financira realizaciju ove edukacije putem: preventivnih programa Fonda " Zdrav i grad Poreč", programa gradskog Povjerenstva „Zajedno protiv ovisnosti" ( to je sveobuhvatni program prevencije za Grad Poreč), aktivnosti Centra za vanbolničko liječenje ovisnosti u Poreču (prihvat, praćenje i liječenje ovisnika o teškim drogama), programa "Mamografski pregled i žena iznad 40 godina starosti", programa "Prevencija osteoporoze " , programa "Preventivni pregledi krvožilnog sustava osoba od 50 do 55 godina" , programa "Praćenje mikrobiološke ispravnosti oblikovanog usitnjenog mesa iz prometa u gradu Poreču " i programa "Praćenje sadržaja teških metala (olovo i kadmij) u krumpiru, kupusu i salati sa zelene tržnice grada Poreča ", prigodnih programa mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka za starije, ginekološkog savjetovališta za mlade pri Fondu „Zdravi grad Poreč ", priprema trudnica za porod, programa Hospicij – skrb o bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti, besplatnoj posudionici medicinskih kreveta i ortopedskih pomagala, medicinskoj rekreaciji za starije u svakom mjesnom odboru, program a prevencije alergijskih bolesti „ Ekološko-zdravstveni program suzbijanja ambrozije, kao i nizom drugih aktivnosti kojima se nastoji dodatno educirati građane obilježavanjem prigodnih datuma, tribinama i na druge načine.

Mislim da je značajno istaknuti da su Grad Poreč, Fond „Zdravi grad» i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" krajem 2005. godine pokrenuli provođenje RAP-a ( RAP je metoda brze procjena zdravstvenih potreba u zajednici) u gradu Poreču sa ciljem: unapređenja zdravlja i prevencije bolesti kroz intersektorsko djelovanje, stvaranja Gradske slike zdravlja, konsenzusa (građana, gradske vlasti, uprave i profesionalaca) oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, definiranja dugoročnog (strateškog) i kratkoročnog (operativnog) gradskog Plana za zdravlje, te stvaranja proširene gradske alijanse za zdravlje .

Kvantitativni i kvalitativni podaci koje smo tom prilikom dobili, te prioriteti koji su tom prigodom definirani :

1. Održivi razvoj, razvoj gospodarstva i očuvanje okoliša

2. Kultura i slobodno vrijeme "Porečka zima"

3. Obitelj

4. Djeca i mladi

5. Sigurnost u zajednici

6. Seniori (stariji od 65godina) , potvrdili su važnost ovih gore naznačenih programa.

Potpunije odgovore na ova pitanja može dati "Dom zdravlja Poreč", odnosno Ispostava IDZ u Poreču i voditelj Ispostave Ante Ivančić. Prema podacima kojima raspolažemo, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita na teret HZZO-a je u Ispostavama organizirana na dva načina: specijalisti koji su zaposleni u Ispostavama ili su u zakupu, te su pacijentima dostupni puno radno vrijeme ( u Ispostavi Poreč su to ortoped i radiolog ),

specijalisti koji dolaze iz Opće bolnice Pula ili drugih ustanova , jedan put tjedno ili jednom u dva tjedna ( u Ispostavi Poreč je to fizijatar) ,

sve ispostave imaju i pedijatra koji je dio primarne zdravstvene zaštite .

Usporedbe radi, u Ispostavi Umag, specijalisti koji su zaposleni u Ispostavi ili su u zakupu su: internist ( 2 internista ), kirurg, radiolog, fizijatar i ortoped, a specijalist koji dolazi iz drugih ustanova je psihijatar.

Problem korištenja usluga liječnika specijalista je u skladu s potrebama, pitanje terećenja korisnika nije riješeno jer je samo dio specijalističkih pregleda "pokriveno" plaćanjem od strane HZZO-a , pa se zato razmatraju mogućnosti jačeg "pokrivanja" pregleda na teret HZZO-a.

Odgovoriti na ovako postavljeno pitanje sada je preuranjeno. Prostor koji navodite je "namjenski" prostor, odnosno prostor namijenjen za potrebe sportskih aktivnosti koje će se odvijati u dvorani, pa se pretpostavlja da će se koristiti za potrebe eventualnih zdravstvenih intervencija prilikom odvijanja tih aktivnosti.

8. U Poreču djeluje udruga "Zdravi grad", a proračunom se osiguravaju i sredstva za to, interesira me da li udruga sudjeluje na natječaju za sredstva sa svojim projektima, tko je u povjerenstvu za izbor projekata koje će sufinancirati grad, da li udruga ima i drugih prihoda ( osim gradskih ), tko vrši financijski nadzor i da li se vrši evaluacija projekata ( tko je vrši ) ? Kolika su ukupna sredstva ( novac i prostori ) koja su u 2006.godini donirana "Zdravom gradu" ? Koliko udruga ima zaposlenih, koliko volontera i koji su projekti koje provodi, te profil ( stručnost ) ljudi koji ih provode ?

Fond «Zdravi grad Poreč" je osnovan odlukom Gradskog vijeća Grada Poreča 23. 11.1993. godine, radi podrške pokretu Svjetske zdravstvene organizacije "Zdravih gradova" i razvijanja projekta "Zdravi grad Poreč" na lokalnoj razini, rukovodeći se krilaticama ovog svjetskog pokreta «misli globalno, djeluj lokalno» i «zdravlje za sve u lokalnoj zajednici», sa ciljem podizanja kvalitete života i zdravlja za sve građane u zajednici. Poreč je jedan od gradova koji su i članovi Hrvatske mreže Zdravih gradova sa sjedištem u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u Zagrebu.

U određenom im roku (a to je obično vremensko razdoblje od početka kolovoza do sredine rujna) svi korisnici proračuna, pa tako i Fond, dostavljaju Gradu Poreču prijave za financiranje iz proračuna za narednu godinu. Dostavljene prijave analiziraju se na odgovarajućim radnim tijelima Gradskog poglavarstva nadležnim za tu djelatnost – Odborima. Nadležan za Fond je Odbor za socijalnu politiku, zdravstvo i borbu protiv ovisnosti. Članovi ovog Odbora jesu: Nino Basanić, Sandra Čakić-Kuhar, Boris Radolović, Vesna Kordić, Oreste Cossetto, Radmila Korlević, Lino Dobrila ( temeljem Rješenja Gradskog poglavarstva od 20.2.2007.) Pojedine programe financijski podupire Istarska županija (prevencija i liječenje ovisnosti, rad sa mladima u zajednici, programe za stare u skladu sa županijskim zdravstvenim prioritetima), dok se državnim sredstvima podupire samo rad Centra za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti pri «Zdravom gradu» u skladu sa Nacionalnom strategijom. Nadzor vrši Grad Poreč (Gradsko poglavarstvo), kojem Fond svake godine za prethodnu godinu podnosi Izvještaj o radu kojeg je sastavni dio i financijski izvještaj.

Vanjsku superviziju i evaluaciju programa koji se realiziraju u Fondu provode:

1. Prof. dr.sc. Josipa Bašić – prof. defektologije, redoviti sveučilišni profesor Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu – smjer Poremećaji u ponašanju, višegodišnja predsjednica Komisije RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, članica republičkog tima za izradu Nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju, od 2003. , voditeljica prvog županijskog projekta u RH pod nazivom «Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju» koji se realizira u Istarskoj županiji pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije RH ,

2. Prof. Jasenka Pregrad – prof. psihologije, voditelj privatnog psihološkog savjetovališta «HOMA» u Zagrebu, Gestalt psihoterapeut, član Europskog tima edukatora Gestalt instituta i učitelj u formalnoj četverogodišnjoj edukaciji iz Gestalt psihoterapije do certifikata ,

3. Prim. dr. sc. Slavko Sakoman – specijalista psihijatar, šef Odjela ovisnosti u KB «Sestre milosrdnice» u Zagrebu , najveći hrvatski autoritet za probleme ovisnosti , višegodišnji predsjednik Komisije za suzbijanje zlouporabe droga Ministarstva zdravstva, od 1995 do 2000. predsjednik Komisije za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH, savjetnik Vlade RH za pitanje prevencije ovisnosti , kreator Nacionalne strategije zlouporabe droga u RH , voditelj brojnih tribina za roditelje i djecu, autor knjiga na temu ovisnosti ,

4. Prof. Marija Cahunek-Žunec – prof. sociologije i etnologije, obiteljski, bračni i partnerski terapeut na Odjelu ovisnosti KB «Sestre milosrdnice» u Zagrebu , prva suradnica dr. Sakomana u terapeutsko -savjetodavnom radu s ovisnicima i njihovim obiteljima ,

5. Prof. Anton Štemberger – prof. defektologije , smjer Poremećaji u ponašanju, terapeut u Savjetovalištu za djecu, mlade, brak i obitelj u Rijeci , član učiteljskog tima Instituta Williama Glassera u formi edukatora i supervizora za edukacije iz oblasti Teorije izbora i realitetne terapije, Kvalitetne škole i Kvalitetnog menagementa ,

6. Prof. Milivoj Vrabec – prof. defektologije , smjer Poremećaji u ponašanju, terapeut u Centru za autizam u Rijeci, certificirani realitetni terapeut, voditelj edukacije u programu Kvalitetna škola ,

7. Prof. Jasna Cvetković Lay – psihologinja savjetnica, specijalistica za obrazovanje darovitih sa završenim poslijediplomskim studijem u Nizozemskoj (Europen Advanced diploma in Educating the Gifted ) , najveći hrvatski autoritet za područje rada sa darovitima – educira, osmišljava, realizira i afirmira programe za rad s nadarenom djecom predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta s ciljem rane identifikacije i kanaliziranja dječjih sposobnosti kao vid prevencije poremećaja u ponašanju ,

8. Prof. dr. Aldo Špelić – klinički psiholog i psihoterapeut, izvanredni profesor Pedagoškog fakulteta u Puli, nosioc privatne psihološke prakse, psihoterapeut-supervizor ,

9. Dr. Helena Marčinko – psihijatar, psihoterapeut sa privatnom psihološkom praksom u Puli ,

10. Dr. Dubravka Kocijan Hercigonja – neuropsihijatar, psihoterapeut u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, najveći autoritet u RH na području dijagnosticiranja i rada sa ADHD poremećajem u ponašanju .

Ukupni godišnji proračun Fonda u 2006. godini iznosio je 1.612.587,69 kn – za funkcioniranje projektnog ureda sa 3 stalna zaposlenika i podržavanje svih programskih aktivnosti Fonda (djeca i mladi, savjetovalište – brak i obitelj, trudnice, ovisnici, invalidne osobe, seniori, teško bolesni…), u kojem je Grad Poreč sudjelovao sa 1.221.227,64 kn , a ostali izvori sa 391.360,05 kn .

Od osnivanja Fonda pa do ožujka 2006. godine djelatnost Fonda odvijala se u prostorijama Doma zdravlja Poreč, koje su se nalazile uz "gornju" Apoteku, trenutno se ( jer su i te prostorije iskorištene za gradnju Doma za starije i nemoćne osobe) nalaze u Pionirskoj ulici, u uredskim prostorijama Grada Poreča gdje koriste 5 kancelarije, a po izgradnji Doma za starije i nemoćne osobe "vraćaju" se u novoizgrađeni prostor u sklopu Doma.

 Fond ima zaposlenih: na neodređeno vrijeme 3 djelatnika (2 psihologa i 1 administrator), na određeno vrijeme 10-15 stručnih suradnika mjesečno (ovisno o intenzitetu posla, potrebama građana, odobrenim sredstvima te usko specifičnim znanjima stručnih suradnika), te oko 20 odraslih volontera i 40-60 volontera srednjoškolaca educiranih u programima Zdravog grada.

«Zdravi grad» Poreč, kao produžena ruka Grada za realizaciju psiho- socijalno- zdravstvenih zaštitnih programa, već desetak godina inicira i realizira programe za unaprjeđenje psiho-socijalne komponente zdravlja građana i podizanje kvalitete života obitelji u zajednici. Pri tom angažira u najvećoj mjeri resurse Grada Poreča (prostor, kadrove, financijska sredstva).

Potreba za kreiranjem lokalnih zaštitnih programa i zaštite zdravlja građana proizašla je iz:

– specifičnosti naše lokalne zajednice (suvremena zajednica, tranzitno područje sa intenzivnim miješanjem stanovništva, stresnim načinom života, intenzivnim utjecajem europskih trendova te samim time visokorizično za razvoj poremećaja u ponašanju…),

– potrebe za pružanjem potpore postojećim institucijama društva (zdravstvo, socijala, školstvo…) koje pojedinačno, bez novih inicijativa i snaga u zajednici te integrativnog, koordiniranog djelovanja i multidisciplinarnog pristupa rješavanju kompleksnih sociopatoloških pojava ne uspijevaju adekvatno i spremno reagirati na negativne psihosocijalne trendove u urbanim zajednicama (odstupajuća ponašanja, agresija, nasilje, alkoholizam, narkomanija…),

– u RH se događa decentralizacija funkcija iz oblasti socijalne skrbi te se razni oblici zaštitnih programa za sve skupine građana spuštaju u lokalnu zajednicu,

– skrb za zdravlje građana i njihovu socijalnu sigurnost uopće, europska su dostignuća te imperativ suvremenih naprednih zajednica kao jedina garancija gospodarskog napretka uopće ,

– nastojanja da se iskustvima sa lokalne razine i primjerima dobre prakse potiče nastanak i razvoj Nacionalnih strategija u RH.

Sve programske aktivnosti (djeca i mladi, savjetovalište-brak i obitelj, trudnice, ovisnici, teško bolesni, invalidne osobe, stari…) realiziraju se na tri razine preventivnog djelovanja i to na : primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

 Programi koji djeluju u okviru Fonda jesu:

– Savjetovalište za djecu, mlade, brak i obitelj;

– Ginekološko savjetovalište za mlade;

– Mladi volonteri «Zdravog grada»-Vršnjak pomagač;

– Slobodno vrijeme u prirodi za mlade;

– Tečaj kvalitetnog roditeljstva;

– Grupa za roditelje djece sa emocionalnim teškoćama;

– Program liječenja ovisnika o opijatima u Centru za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti;

– Terapijska zajednica za praćenje, liječenje i rehabilitaciju ovisnika o alkoholu;

– Suportivno-terapijska grupa za osobe sa invaliditetom;

– Ekološko-zdravstveni program Ambrozija-opasnost iz prirode. Kao posebna cjelina razvija se program gradskog Povjerenstva «Zajedno protiv ovisnosti» , koji podrazumijeva realizaciju kontinuiranog preventivnog programa na razini grada i to kroz : institucije (vrtiće i škole), slobodno vrijeme , lokalnu zajednicu u širem smislu (primarna razina) , kroz Savjetovalište "Zdravog grada " i Centar za socijalnu skrb Poreč (sekundarna razina, dakle prihvaćanje osoba rizičnog ponašanja).

Program je usmjeren djeci, roditeljima, građanima i edukaciji profesionalaca , koji kroz gradske programe unapređuju psihosocijalnu komponentu zdravlja građana u zajednici.

Savjetovalište za djecu, mlade, brak i obitelj polivalentnog je karaktera. U njemu se provodi individualna, obiteljska i grupna psihoterapija prema potrebama korisnika, stručnoj procjeni terapeuta i prema vrsti poteškoće. Radi organizirano sa jednim i pol radnog vremena stalno zaposlenih psihologa (pola radnog vremena voditeljice Savjetovališta i puno radno vrijeme psiholog a terapeut a -savjetodavca ).Voditeljica Savjetovališta ostvaruje sve prve kontakte i provodi terapiju u četiri jutarnja sata rada Savjetovališta, a nakon toga usmjerava korisnike u preostale (poslijepodnevne) termine, prema specifičnosti poteškoće i profesionalnoj usmjerenosti terapeuta. Zbog kontinuiranog rasta posla u Savjetovalištu, uz stalno zaposlene, u rad se uključuju i vanjski stručni suradnici, koji su po struci terapeuti- liječnici, pedagozi, defektolozi…

U ostale specifične programske aktivnosti Fonda uključuju se, a pojedine i vod e, vanjski suradnici Fonda (terapeuti- liječnici, pedagozi, defektolozi…), koji se uključuju u rad u skladu sa stručnom specijalizacijom i osobnim opredjeljenjem (rad s djecom, adolescentima, alkoholičarima, ovisnicima o drogama…), te u skladu sa potrebama Fonda.

Stručni suradnici koji su uključeni u rad Savjetovališta i li su voditelji specifičnih programa su , osim bazične edukacije, završili (ili pohađaju) bar jednu od savjetodavnih ili psihoterapijskih škola do certifikata (u trajanju od 2-4 godine).

Voditeljica Savjetovališta je ujedno i koordinatorica Fonda, koja koordinira i nadzire realizaciju svih programa Fonda.

9. Koliko sredstava izdvaja Grad, a koliko država i županija za zdravstvo ?

Proračunom Grada Poreča za 2007. za zdravstvenu zaštitu građana planirana su sredstva u iznosu od 358.000 kuna, dok podacima koliko izdvaja država i županija ne raspolažemo.

10. O sportu se posljednjih mjeseci puno govori, te pitam kada će Poreč dobiti Strategiju razvoja sporta i da li se može institut 51 % glasova predstavniku grada u Skupštini Sportske zajednice ( što dokida demokratsko odlučivanje ) zamjeniti drugim instrumentima osiguranja imovine grada ( vlasnički papiri, o sredstvima za sportsku infrastrukturu odlučuje grad direktno ili putem svog poduzeća ) ?

 Strategija razvoja sporta, bez obzira što se tako ne zove, detaljno je razrađena u materijalu kojeg je prihvatilo Gradsko vijeće Grada Poreča na sjednici održanoj 13. 7.2004. godine. pod nazivom " Stanje športa u Gradu Poreču s prijedlogom aktivnosti za njegov daljnji razvoj ".

U izradi tog materijala sudjelovali su predstavnici sportskih klubova i drugi zainteresirani sportski djelatnici , te institucije.

Navedeni materijal u točkama IV. – Zaključni stavovi i ocjene i točci V. – Neposredni zadaci , definira politiku Grada prema sportu.

Do sada je već realiziran dio utvrđenih zadataka ( pri kraju je izgradnja kuglane i poboljšani su uvjeti za rad ), a na temelju planiranih financijskih sredstava u proračunu i nedavno javno prezentiranih planova za uređenje sportskih zona i izgradnju sportskih objekata, te sve veća financijska potpora koju Grad daje sportu , na tragu su realizacije smjernica iz materijala .

Na pitanje o dokidanju instituta od 51% glasova predstavniku Grada, formalno nema prepreka za izmjenu ( to je Gradska odluka , koju Grad može promijeniti ), a mjera je propisana na temelju iskustva iz prakse.

Smatramo da nema dokidanja u demokratskom odlučivanju, niti je to bila namjera kada se je ta mjera donijela, jer u dosadašnjoj praksi nije nikad korištena u smislu donošenja odluka u Skupštini SZ, odnosno nikad se nije pojavila situacija da je predstavnik Grada bio na jednoj strani , a predstavnici klubova na drugoj.

11.Da li je u Poreču kulturna djelatnost ograničena samo na komercjalnu djelatnost POUP-a ili ima i drugih subjekata, koji su to i koliko ih grad sufinancira ?

Osim kulturne djelatnosti POU, postoje manifestacije ili događanja koji se realiziraju putem ili uz pomoć gradskih službi ili Odbora za manifestacije, pa tako:

– povodom božićnih i novogodišnjih blagdana Grad Poreč poklanja djeci Poreča "Porečku bajku", organizator je Grad Poreč, ovaj Upravni odjel, sudjeluju sve škole i vrtići te neke udruge ( Društvo naša djeca, Društvo invalida Poreč, Zajednica Talijana Poreč), planirana sredstva u proračunu za 2007. iznose 294.000 kuna,

– u doba maškara organizira se "Dječji karneval" , organizator je Društvo naša djeca, financira ga Grad Poreč u cijelosti, za ovu godinu planirano 6.800 kuna,

– Cvjetni korzo – pozdrav djece proljeću, organizator su porečki Dječji vrtići, financira Grad Poreč, za 2007. godinu planirano 9.000 kuna,

– obilježavanje Dana Grada – 30. april, organizator Grad Poreč – Ured grada i Odbor za manifestacije, planirano u proračunu za 2007. 150.000 kuna,

– Proslava 1. maja – Praznika rada, organizator Odbor za manifestacije, planirano 92.000 kuna,

– Turistička fešta "Poreč 24 sata" , organizator Odbor za manifestacije, planirano 760.000 kuna,

– Karneval (za velike), organizator Odbor za manifestacije, planirano 6.800 kuna,

– Proslava Sv. Maura, organizator Ured Grada i Odbor za manifestacije, planirano 196.000 kuna,

– Doček Nove godine, organizator Ured Grada i Odbor za manifestacije, planirano 531.000,

– Festival folklora "Zlatna sopela", organizator Udruga "Music Istra", planirano 155.000.

– drugi događaji koje nije moguće planirati na početku godine ( nastupi KUD-ova, pjevača, organizacija izložbi i drugo).

12. Kada će Gradska knjižnica postati samostalna djelatnost, a Zavičajni muzej samostalna ustanova ( zakonski rok bio 2005.g.) ?

 Izdvajanjem iz Pučkog otvorenog učilišta i osnivanjem nove ustanove, Gradska knjižnica Poreč je postala samostalna ustanova i kao takva je i registrirana pri Trgovačkom sudu u Pazinu Rješenjem istog Suda od 16.2 2007. godine.

Postupak izdvajanja Zavičajnog muzeja iz Pučkog otvorenog učilišta i osnivanje nove samostalne ustanove je započeo o on je tijeku.

13. Da li Poreč kao grad zaslužuje svoj gradski list, nije se teško prisjeti razdoblja od 60-90-tih godina kada je grad imao svoja glasila javnog informiranja ?

Poreč je u proteklih 40 godina imao vrijednih informativnih inicijativa i nekoliko općinskih glasila: tako je pokojni Dragić, 60 godina uređivao "Porečki vjesnik", krajem 70. godina Drago Orlić je pokrenuo i uređivao općinski mjesečnik "30 DANA", najkvalitetniji list naše komune bio je svakako petnaestodnevnik "Porečki glasnik", koji je nastao udruživanjem glasila porečkih poduzeća, a kojega je uređivao Goran Prodan. Taj list je nestao odlaskom većine novinara u profesionalne novinske kuće Glas Istre i La voce dell popolo. Nedavno je bio pokušaj iz Vrsara da se pokrene list općina Poreština, koji nažalost nije zaživio.

No, ovog trenutka imamo u Poreču najbrojnije dopisništvo Glasa Istre na Poluotoku, koje donosi dnevno u tom našem najpopularnijem dnevniku i do 7-8 raznih vidova novinskih članaka, preko dvije stotine mjesečno, što je znatno više napisa nego bi mogao donijeti Gradski list. S tim člancima ne moramo se uvijek složiti, no poslije Pule smo najzastupljeniji u tom našem dnevniku.

Vrlo smo zadovoljni glasilom naše jedinice lokalne samouprave "Službeni glasnik Grada Poreč", koji izlazi prema potrebi, a najčešće jednom mjesečno.

14. Što je sa izradom gradskih web stranica ?

Izrada web stranica nije u u nadležnosti ovog Odjela, već Ureda Grada i prema mojim saznajima njihova izrada je u tijeku.

Pitanja za Poreštinu.info pripremio: Ratko Vlado Aleksić

Vesna Kordić je rođena u Poreču 16.12.1958. godine.