Saborski zastupnik IDS-a Loris Peršurić danas se u raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju UN-ovog sporazuma o očuvanju morske bioraznolikosti osvrnuo na zabrinjavajuće promjene koje se već sada događaju u Jadranu, a kojima svjedočimo vlastitim očima – u ovom slučaju, kroz fenomen sve učestalijeg i intenzivnijeg cvjetanja mora.

„Cvjetanje mora nije nova pojava, ali zabrinjava to što je prošle godine bilo znatno izraženije nego ranije. Već sada satelitske snimke pokazuju da se ista pojava ponovno javlja na talijanskoj obali,“ upozorio je Peršurić.

Pojasnio je kako je sjeverni Jadran posebno osjetljiv zbog svog geografskog oblika i jakog utjecaja kopnenih voda, osobito rijeke Po koja u more donosi velike količine hranjivih tvari poput nitrata i fosfata, porijeklom iz poljoprivrede, industrijskog zagađenja i kanalizacijskih ispusta. Te tvari u more dospijevaju u najvećim količinama nakon proljetnih kiša i otapanja snijega, istovremeno kada se more zagrijava, a uvjeti na površini pogoduju rastu algi.

„Cvjetanje algi može smanjiti razinu kisika u vodi i poremetiti morski život“ kazao je Peršurić, dodavši kako se sve češće bilježe i invazivne vrste koje dodatno narušavaju ekosustav. Kao primjer naveo je rebraše koji dolaze ispustom balastnih voda i koji se hrane zooplanktonom, time oduzimajući hranu sitnoj plavoj ribi poput inćuna.

Zato, poručuje, Jadran zahtijeva zajedničku brigu. „More ne poznaje granice. Potrebna je regionalna suradnja s našim susjedima Italijom i Slovenijom, razmjena podataka, dodatna zajednička ulaganja u znanstvena istraživanja i razvoj mjera zaštite. Moramo upravljati izvorima onečišćenja, osobito poljoprivrednim otjecanjem iz riječnih slivova poput rijeke Po.“

Naglasio je kako Hrvatska, odnosno, zapadna obala Istre već daje primjer – s pročistačima najvišeg standarda i pročišćenom vodom koja se ispušta u more – no to mora postati standard, a ne iznimka. Ranije su još gradovi Poreč, Rovinj i Novigrad u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča te Centrom za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja provodili monitoring invazivnih vrsta Sjevernog Jadrana, posebice rebraša.

„Ali Hrvatska ne može sama, jer nas zajedničko more spaja. Isto ono more koje je važan prirodni i gospodarski resurs za sve zemlje koje ga okružuju. Trebamo djelovati sada – proaktivno, odgovorno i zajednički. More nas hrani, spaja i čini dijelom šire zajednice naroda Sredozemlja. Vrijeme je da mu uzvratimo brigom, razumijevanjem i suradnjom,“ zaključio je Peršurić.

ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR