Zavičajni muzej Poreštine – Museo del territorio parentino ove godine obilježava 140 godina muzejskog djelovanja u Poreču kao nasljednik Pokrajinskog arheološkog muzeja Istre – prve istarske muzejske ustanove osnovane 1884. godine. Samu obljetnicu muzej dočekuje radno, uređujući svoju zgradu, baroknu palaču Sinčić iz 18. stoljeća, ali i druge kulturno-povijesne spomenike o kojima skrbi – Romaničku kuću u Poreču te Memorijalnu kuću Joakima Rakovca u obližnjim Rakovcima, čiji se postavi otvaraju u ovoj godini. U rođendanskoj godini muzej je pripremio bogat i zanimljiv program koji će se odvijati kroz cijelu godinu, a uključuje izložbe, predstavljanje novih publikacija, stručna vodstva, edukativne programe i radionice za djecu te druge aktivnosti obilježavanja ovog važnog jubileja.

Među značajnijim programima izdvaja se izložba dr. sc. Elene Uljančić pod nazivom „Crte lica: izbor iz fundusa porečkog muzeja“, financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Poreča-Parenzo, a koja se otvara u utorak, 27. veljače u 19 sati. Izložbom će se prikazati odabir od stotinjak predmeta iz svih muzejskih zbirki, a na kojima je prikazano ljudsko lice od antičkog do suvremenog razdoblja. Antički portreti isklesani u kamenu, reljefi lica na uljanicama u terakoti, portreti careva na kovanicama, srednjovjekovna arhitektonska plastika, barokni portreti, novovjekovni namještaj, djela moderne umjetnosti samo su neki od predmeta koje će posjetitelji moći vidjeti na izložbi. Najvećim dijelom riječ je o predmetima koje javnost dosad nije imala prilike vidjeti, kao i o novim akvizicijama i recentnijim arheološkim nalazima iznimne vrijednosti.

Koncept izložbe, odabir muzejskih predmeta i tekstove potpisuje kustosica, ujedno i ravnateljica porečkog muzeja, dr. sc. Elena Uljančić. Vizualni identitet i postav izložbe napravila je Kristina Kalčić Brajković / KKA studio, dok su tisak i tehnička realizacija izložbe povjereni Propagandi iz Poreča. Recenzentice izložbe su povjesničarke umjetnosti Leila Topić, viša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti i dr. sc. Jasna Galjer, muzejska savjetnica i redovita profesorica u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Izložba će ostati otvorena do konca godine a u sklopu nje će se organizirati stručna vodstva, edukativni programi i ostali prateći događaji te tiskati katalog.
 
Koncept izložbe

Muzeji su, između ostalog, i mjesta gdje se upoznajemo s ljudima koji su živjeli na nekom prostoru i za sobom ostavili trag. Upravo je taj trag bitna odrednica ljudskosti. To je ono i što nas je potaklo da postavimo ovu izložbu čija je tema ljudska lica.

Čovjek, moglo bi se reći, najviše zna o licima i najviše ih proučava. Ne postoji slikaniji niti učestalije klesani objekt u čitavoj povijesti umjetnosti od ljudskog lica.

Izraz lica je „prozor u karakter“, pa je predstavljanje emocija kroz izraze lica zanimalo zapadne umjetnike još od antike. Tih malenih 20 centimetara kvadratnih, kolika je površina ljudskog lica, „područje“ je koje neprestano i pažljivo promatramo čitav život. Ne zanemarujemo detalje anatomije lica: nos, oči i usta, svaku (ne)pravilnost u proporciji, svako odstupanje od harmonije, svaku varijaciju od jedne jedinke do druge. Crte lica često su prvo što primijetimo na čovjeku. To što vidimo privlači nas ili odbija. Naša reakcija ne ovisi samo o nama, nego i onome što to lice govori. Za to nam ne treba intuicija. Ukratko, licem govorimo. Facies na latinskom istovremeno označava lice i njegovu posebnost.

Lice se sastoji od 43 mišića koji nose 14 kostiju. Ljudsko lice nikad ne miruje, sve je u neprestanoj vibraciji. Promjenom misli i raspoloženja mijenja se i naše lice. Pored toga u prostoru lica i oko njega smještena su sva čula: vid, sluh, okus, njuh, a koža na licu vrlo je osjetljiva na dodir. Pogledom u lice primjećujemo spol, rasu i dob čovjeka. Dodatnim gledanjem vidimo i utjecaj vremena, ozljede, promjene. Sve te pojedinosti čine ljudsku vrstu posebnom i jedinstvenom.

Izložba prikazuje ljudska lica iz brojnih zbirki porečkog muzeja i to kroz četiri razdoblja: antiku, srednji i novi vijek te suvremeno doba. Ovim pregledom istovremeno se dobiva uvid i u razvoj ukusa i potreba u razdoblju od dva milenija.

dr. sc. Elena Uljančić