Sunčani krovovi planirani su u osnovnim školama u Novoj Vasi, Bademi i Žbandaju, na zgradi Mjesnog odbora Dračevac, dječjeg vrtića u Varvarima, sportskih dvorana Palestra i “Veli Jože” u Poreču te na pomoćnom objektu odlagališta otpada na Košambri.

Grad Poreč krenuo je u projekt gradnje sunčanih elektrana na krovovima zgrada i javnih objekata u svom vlasništvu, čije se puštanje u pogon planira sredinom iduće godine, doznajemo od Gordane Lalić, direktorice gradskog poduzeća Parentium, i porečkog dogradonačelnika Lorisa Peršurića.

– Krenuli smo u realizaciju projekta takozvanih sunčanih krovova Grada Poreča – postavljanja osam sunčanih elektrana na krovovima objekata u vlasništvu Grada, konkretno na zgradama osnovnih škola u Novoj Vasi, Baderni i Žbandaju, na zgradi Mjesnog odbora Dračevac, dječjeg vrtića u Varvarirna, sportskih dvorana Palestra i “Veli Jože” u Poreču te na pomoćnom objektu odlagališta otpada na Košambri. Radi se o sedam sunčanih elektrana snage deset kilovata i jedne od 30 kilovata instalirane snage, koje će biti montirane na ove objekte, kaže Lalić.

Cijena po kilovatsatu do 1,9 kuna

– Riječ je o postrojenjima koja putem fotonaponskih ćelija iz sunčeve energije proizvode električnu energiju, koja se odmah predaje u naponsku mrežu ili se može trošiti u objektu na kojem su postavljene ćelije. Izradili smo idejne projekte, na temelju njih dobili prethodne elektroenergetske suglasnosti od Elektroistre te temeljem zahtjeva koji smo uputili u Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), stekli pravo postati povlašteni proizvođač električne energije, kaže Lalić.

Pojašnjava da to znači da će svu električnu energiju proizvedenu u ovim postrojenjima otkupljivati HROTE, za što će Gradu biti isplaćena povlaštena cijena za svaki proizvedeni kilovatsat. Povlaštena cijena trenutno se kreće od 1,70 do 1,9 kuna po kilovatsatu, ovisno o veličini postrojenja i koeficijentima definiranim pravilnikom koji je trenutno na snazi.

– S obzirom da smo nedavno potpisali ugovor s HROTE-om obvezni smo u sljedećih godinu dana realizirati projekt. Sada nam predstoji razraditi strategiju i odlučiti u kojem obliku ići u realizaciju, raspisati natječaj prema ponuđačima i razmotriti sve mogućnosti koje iz toga slijede, kaže Lalić.

Početak realizacije projekta planiraju početkom, a dovršenje i puštanje u pogon sredinom iduće godine.

– To znači da će objekti trošiti onoliko električne energije koliko i inače troše, ali dio proizveden iz obnovljivih izvora energije na krovu rezultirat će uštedom. Objekt će s jedne strane trošiti energiju, ali će i isporučivati energiju u mrežu, čija će se potrošnja obračunavati temeljem važećeg sustava obračuna brojila, u skladu s napucima HROTE-a. Ukratko, objekti će u tehničkom smislu jednako trošiti energiju, ali će troškovi biti manji, kaže Lalić.

Vrijednost investicije je 1,2 milijuna kuna, a kako kaže porečki dogradonačelnik Loris Peršurić, još im predstoji odabrati model financiranja, odnosno hoće li cijelu investiciju izvesti Grad ili će naći sufinacijere. U tijeku je izrada studije isplativosti koja će donijeti konkretne smjernice za daljnje  odluke modela financiranja najisplativijeg za Grad Poreč.

Povrat investicije za osam godina

Ugovor s HROTE-om o statusu povlaštenog proizvodača potpisan je na 14 godina, a povrat investicije planira se u osam godina. Kako dodaje Lalić, riječ je o projektu koji se vidi tek u finalnoj fazi te je zapravo najduži period pripreme – oko godinu i pol trajala je izrada idejne dokumentacije i korespondencija s nadležnim državnim tijelima.

Sve je krenulo početkom prošle godine kada se Grad Poreč pridružio sporazumu gradonačelnika o pristupanju međunarodnoj inicijativi koju je pokrenula Europska komisija, a kojom se svi gradonačelnici obvezuju izraditi akcijski plan energetski održivog razvoja svojih gradova. Grad Poreč je početkom prošle godine izradio akcijski plan energetski održivog razvoja, temeljni strateški dokument o energetskom razvoju Poreča do 2020. godine uz smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 20 posto. Bitan dio toga su sunčane elektrane na krovovima gradskih objekata, temeljna poveznica s energetskim planom održivog razvoja

V. HABEREITER, Glas Istre