Proračun za ovu godinu planiran je u iznosu od 34 milijuna kuna, dva milijuna više nego lani u startu. Većinu prihoda kanimo ostvariti prodajom nekretnina", kaže o ovogodišnjem budžetu, najvišem planiranom u trogodišnjoj povijesti ove mlade općine, tarsko-vabrižanski načelnik Nivio Stojnić. Među prioritetima spominje donošenje općinskog prostornog plana uređenja i urbanističkog plana uređenja naselja Tar-Vabriga-Frata. Za oba su održane prethodne rasprave, a javna rasprava o UPU-u može se očekivati za dvadesetak dana. U izradi su još dva UPU-a: golf igrališta Stancije Špin i naselja Stancija Špin – Stancija Kontija.
Općina u ovoj godini kani nastaviti realizaciju lani započetih projekata – izradu dokumentacije za izgradnju dječjeg vrtića i jaslica u Ulici Brajde, nastavak rješavarqa pitanja granica pomorskog dobra te pripreme za uređenje "dopolavora" u Vabrigi. Prije sezone namjeravaju raspisati natječaj za prometno rješenle raskrižja Tar Lanterna. Na čekanju su još lokacijska dozvola za izradu kanalizacije u Santa Marini i naselju Perci.
Lani je riješeno pitanje priključka struje i vode za kaštel, što je oko 190 tisuća kuna vrijedna investicija Općine i Talijanske unije, jer su istim zahvatom izrađeni i priključci za zgradu budućeg sjedišta Zajednice Talijana. Resorno ministarstvo dalo je suglasnost na program raspolaganja državnim zemljištem pa načelnik najavljuje raspisivanje natječaja za mjesec dana.

Općina u ovoj godini planira ostvariti čak 12 milijuna kuna od prodaje nekretnina.
– Želimo prodati nekretnine da bismo ostvarili sve naše želje. Pronaći sredstva ne znači samo dizati kredite. Nismo za zaduživanje, zadužili smo se samo onoliko koliko možemo vratiti, a osim toga nadamo se da će recesija prestati. Imamo velik broj upita građana za kupnju okućnica pa se nadamo dijelu prihoda i od toga, kaže Stojnić.
Na upit ima li mjesta za štednju, načelnik odgovara: "Štedjeti se može na plaćama, ali to može biti negativno. To znači štedjeti na onome što radiš, jer ako treba nešto raditi za to trebaju ljudi, a ljude treba i platiti. za razvoj općine treba raditi i na kadru", zaključuje načelnik Stojnić.

V. HABEREITER, Glas Istre 

Riječ oporbe

Boris Matošević (HDZ-HSS): – Kad sam prilikom donošenja proračuna rekao da je on preoptimističan, rekli su mi da sam ja pesimist. Općinski proračun za ovu godinu planiran je u iznosu od 34 milijuna kuna, a naša je realizacija u prošloj godini bila 14, 15 milijuna. Planiraju visoke prihode od prodaje zemljišta, a prostorni plan je još u izradi, dok urbanistički plan još nije bio ni na javnoj raspravi. Sto ćemo i kome prodati kad se još ne zna gdje će se i što moći graditi? Ono što me brine jest pitanje: ako planiramo ostvariti 34 milijuna kuna i ako to umanjimo za 12 milijuna kuna od prodaje općinskog zemljišta, ostaje 22 milijuna kuna, a proračun smo lani realizirali u iznosu od 15 milijuna kuna. To je nekih sedam milijuna kuna razlike i mene zanima kako Općina misli namaknuti taj novac.

Walter Palma (nezavisni): Lani smo planirali proračun od 32 milijuna kuna, a došli smo na petnaest. Ove godine imamo proračun od 34 milijuna i mislim da je to malo prenapuhano. U ovoj kriznoj godini išlo se na prodaju nekretnina, a ne zna se koliko ćemo tu moći ostvariti. Smatramo da sada, kad je Općina u fazi izrade planova, treba izraditi projekt servisne zone, da bismo mogli imati nešto iz čega ćemo dobivati profit. Ali, Općina nastavlja raditi na projektima za kaštel, vrtić, dopolavoro, objekte koje ćemo sami kasnije morati održavati s dva-tri milijuna kuna, jer nisu namijenjeni za prodaju, već ostaju u općinskom vlasništvu. Kao oporba ne želimo biti destruktivni, već želimo sudjelovati u radu Općine, barem da se saslušaju i naše ideje, jer i mi ovqje živimo.

Željko Bošnjak (SDP·Novi val): – Primjedbe koje smo davali tijekom razrade proračuna nisu bile uvažene. Budžet je nerealno visok, uvećan je za 74 posto od onog ostvarenog u 2009. godini, dok sve jedinice lokalne samouprave u okruženju smanjuju svoje proračune. Prihodovna strana većim se dijelom bazira na rasprodaji općinske imovine. O ozbiljnosti i realnosti planiranja proračuna govori i podatak da je planiran rast prihoda od poreza na dohodak od 37 posto, što znači isto toliko više zaposlenih ili većih primanja, a svjedoci smo svakodnevnih otpuštanja radnika, pa i u našoj općini.
Istovremeno se predviđaju minimalna sredstva za poticanje i razvoj poljoprivrede i gospodarstva. Pozitivan dio proračuna je što se nisu smanjivale stavke za socijalu, obrazovanje i predškolski odgoj.