POREČ – Krajem tjedna su u Zavičajnom muzeju Poreštine održani Porečki susreti arheologa na kojima su razmijenjena iskustva i rezultati aktualnih arheoloških istraživanja, o čemu će se tiskati i zbornik. Četrnaestero stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Italije govorilo je o istraživanjima, mahom onima koja se provode već duže vrijeme. Dekana zagrebačkog Filozofskog fakulteta i arheologa dr. Miljenka Jurkovića pitali smo naknadno da komentira skup. – Ovakvi su skupovi nesporno korisni, osobno sam zadovoljan zbog kontakta s kolegama i dogovora o suradnji, ali smo ostali prikraćeni za izlaganja o nekoliko važnih istraživanja provedenih u posljednje vrijeme u Istri. Priča neće biti potpuna ako se u zbornik ne uključe barem rezultati istraživanja i restauriranja crkava sv. Marije Male kod Bala i sv. Tome kod Rovinja, odnosno kripte novigradske katedrale, rekao je on. Darko Komšo je govorio o preliminarnim rezultatima istraživanja iz 2004. i 2005. godine pećine Laganiši kod Oprtlja, u kojoj su pronađeni brojni ostaci koji govore o boravku ljudi u tom prostoru od novog vijeka do srednjeg neolitika. Budući da Arheološki muzej Istre već 10 godina sustavno istražuje Monkodonju, što je najopsežnije istraživanje brončanodobnog naselja u ovom dijelu Europe, Kristina Mihovilić govorila je o dosad dobivenim značajnim podacima o načinu gradnje utvrde, urbanizmu naselja i socijalnoj strukturi stanovnika, dok brojni nalazi govore u prilog ranog osnivanja naselja i dugog trajanja života na tom prostoru.

Arheološka topografija municipalnog agera Albone

Kristina Džin prikazala je, pak, novosti u istraživanju foruma u Nezakciju koje traje od 2002., a ove su godine u sjevernom kraku peristila pronađeni kanali za vodu i detektirani pretpovijesni slojevi probijeni antičkom gradnjom. Vesna Girardi Jurkić govorila je o desetogodišnjem istraživanju maritimne kasnoantičke vile na poluotoku Vižula kod Medulina te istaknula da je ovogodišnje istraživanje usmjereno na prostoriju s polikromnim mozaikalnim ukrasom karakterističnim za 4. stoljeće. Smatra se da su otkriveni prostori sastavni dio vile rekonstruirane i korištene u doba cara Konstantina, čiji je novčić nađen uzidan u mozaični pod. Vedran Kos potrudio se sačiniti arheološku topografiju municipalnog agera Albone, odnosno popis s osnovnim podacima o antičkim lokalitetima na današnjem području Labinštine. Guido Rosada i Antonio Marchiori govorili su o maritimnoj vili na poluotoku Lorunu kod Červara, a Vladimir Kovačić ponudio je pregled istraživanja Loruna koje već deset godina zajednički provode Zavičajni muzej Poreštine i sveučilišta iz Padove i Bordeauxa. Osim značajnih rezultata istraživanja koji govore o velikom gospodarskom antičkom kompleksu za proizvodnju amfora i druge vrste keramike te drugog po veličini sačuvanog antičkog vivarija na Mediteranu, Kovačić je istaknuo da su istraživanja na Lorunu značajna i novom naraštaju arheologa kao edukacijski centar. Matjaž Novšak i Alfred A. Trenz predstavili su rezultate zaštitnih istraživanja na trasi autoputa kod Črnog kala gdje su otkriveni ostaci rimske vile, odnosno otvorili su nalaze koji su po očuvanosti uz bok do sada najbolje sačuvanim rimskim ostacima u Sloveniji, onima kod Celja.

Projekt Dvigrad

Narcisa Bolšec Ferri nabrojala je najvažnije nalaze iz zaštitnog istraživanja koje je vodila na Trgu slobode u Umagu u svjetlu činjenice da je 1819. godine izgorio gradski arhiv, a muzej koji proučava gradsku povijest formalno je osnovan tek u siječnju 2000. godine. Istraživanje na trgu oko župne crkve donijelo je dokaze o pretpovijesnoj naseljenosti, otkriveni su ostaci stambenih antičkih građevina s vanjskim popločenjem i bunarom, gospodarski antički objekt, najbolje sačuvana in situ kasnoantička uljara na području nekadašnje Jugoslavije, ostaci ranosrednjovjekovne kuće, grobovi bogatih građana iz ranog srednjeg vijeka, sustav srednjovjekovnih fortifikacija, tlocrtni ostaci ranosrednjovjekovne crkve s tri upisane apside i bratovštinskim grobljem, austrougarski valobran… Chiara Malguti i Pietro Riavez iz Trsta govorili su o projektu »Dvigrad« koji se u suradnji s pulskim Konzervatorskim odjelom provodio od 2001. do lani i za koji se nadaju da će biti nastavljen. Obavljen je niz istraživanja, dokumentirane su tehnike gradnje, učvršćeni i djelomično rekonstruirani najznačajniji i najugroženiji dijelovi nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenog naselja sagrađenog u 5. i napuštenog u 18. stoljeću. O nekadašnjoj solani u Bertokima kod Kopra, koja je zatrpana i pretvorena u obradivo tlo početkom prošlog stoljeća, a istraživana je prilikom izgradnje ceste za potrebe obližnje luke, izvijestio je Mitja Guštin iz Pirana. Zanimljiv projekt istraživanja ranosrednjovjekovnog naselja Guran od 2002. provodi Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu sa švicarskim stručnjacima iz Geneve na čelu s Jeanom Terrierom.

Istraživanja crkve i samostana sv. Marije Velike kod Bala

 

Međunarodni istraživački centar zagrebačkog Sveučilišta, koji jednom godišnje organizira međunarodni skup arheologa i povjesničara umjetnosti u Motovunu te izdaje časopis međunarodnog renomea »Hortus artium medievalum«, usmjeren je prvenstveno na istraživanje kasnoantičke i srednjovjekovne baštine Istre radi njenog proučavanja, vrednovanja i uklapanja u širi europski kontekst. Istraživanje u Guranu započeto je revizijom iskapanja dviju guranskih crkava koje je djelomično istražio Branko Marušić 50-ih godina prošlog stoljeća, ali je prošireno na sondiranje ostataka naselja. Istraživanjem crkve sv. Šimuna utvrđene su dvije građevinske faze, koje su prethodile postojećoj crkvi, a točno je utvrđen i položaj crkve sv. Cecilije, koja je smještena izvan naselja, gdje su istraživanja početa lani. Zanimljivo je da na području nekadašnjeg naselja Guran nisu pronađeni antički ostaci, što bi mogla biti potvrda tezi da naselje nastaje u ranom srednjem vijeku, premda su nedaleko od crkve sv. Cecilije pronađeni ostaci kompleksa koji bi mogao biti antički. Jurković i Iva Marić pripremili su i izvještaj o istraživanju crkve i samostana sv. Marije Velike kod Bala, koje se također provodi pod okriljem Međunarodnog istraživačkog centra zagrebačkog Sveučilišta. Tu su istraživanja započeta 1995. u okviru hrvatsko-francuske suradnje i u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Puli. Crkva je potpuno istražena, rekonstruirana i konzervirana, a istraživanje benediktinskog samostana još je u tijeku. Trenutno ga istražuje dr. Tonči Milošević iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Pretpostavlja se da se radi o jednom od najranijih pravilno koncipiranih i uređenih karolinških samostana na području Hrvatske. Prvi Porečki susreti arheologa zaključeni su preliminarnim izvještajem arheologinje-konzervatorice Martine Barade i povjesničarke umjetnosti-konzervatorice Sunčice Mustač o istraživanjima trobrodne bazilike sv. Mihovila Banjolskog. Radi se o paralelnim arheološkim i konzervatorskim radovima u posljednje tri godine. Dosadašnji rezultati dokazuju kontinuitet kultnog mjesta, dok pronađeni ulomci kamenog predromaničkog i romaničkog crkvenog namještaja svrstavaju ovaj kompleks među najznačajnije arheološke lokalitete Vodnjanštine.

Piše: Sniježana Matejčić