Od planiranih 338 škola, u postupku pokretanja postupka gradnje danas je njih – 15
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u treću godinu mandata ući će s teretom trosmjenskog rada u školama. Unatoč planu škologradnje po kojem je još 2012. godine modelom javno privatnog-partnerstva trebalo pokrenuti gradnju, dogradnju ili obnovu 338 škola, dan-danas više od 20 škola u Hrvatskoj i dalje radi u tri smjene. Od planiranih 338 škola, u postupku pokretanja postupka gradnje danas je njih – 15.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja, program JPP-a pokrenut je u četiri županije: u Varaždinskoj županiji za ukupno šest škola, Istarska županija i Grad Poreč pokrenuli su postupak za četiri škole, Koprivnica za tri škole i Dubrovnik za dvije škole. U svim slučajevima projekti još nisu startali jer se još čeka odluka predstavničkog tijela kako bi se mogao potpisati sporazum s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) i krenuti operativna realizacija projekta.
Isti razlozi
Uvođenje jednosmjenske nastave u svim školama očito nam je daleka budućnost. Planom 21 vladajuće koalicije predviđalo se da se gradnjom škola u srednjoročnom razdoblju na čitavom obrazovnom prostoru Hrvatske uvede jednosmjenska nastava, no model koji je to trebao omogućiti nije dao željenog rezultata. Model je bio zamišljen tako da privatni vlasnik financira izgradnju i dogradnju škole i održava je 30 godina, a troškove otplate rata snosi država u 55-postotnom iznosu, županije u 35-postotnom te gradovi i općine u desetpostotnoj visini. Nakon toga rok objekt postaje javno vlasništvo. Lokalne vlasti, kao osnivači škola, trebale su ući u taj projekt i potvrditi da pristaju da se iskazane potrebe za 338 projekata realiziraju na taj način. Ukupni je investicijski okvir za gradnju novih škola trebao težiti 6,2 milijarde kuna, a iz Vlade se najavljivalo da bi se već do kraja 2012. godine prema modelu JPP-a moglo pokrenuti trećinu tih investicija u vrijednosti od dvije milijarde kuna.
- 338 škola planirano u Vladinom programu
- 126 objekata nije dobilo suglasnost MZOS
- 118 objekata bez tražene dokumentacije
- 15 objekata ušlo u program JPP-a
Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) dobio je ulogu vođenja i koordinacije projekata javno-privatnog partnerstva, te je održao niz operativnih sastanaka sa odgovornim osobama u svih 20 županija i 30-tak većih gradova u Hrvatskoj. Lokalnim su vlastima prezentirali koncept i karakteristike modela JPP-a, kao i hodogram njegove realizacije. Strateške odluke lokalnih zajednica su, međutim, izostale, a razlozi su – kažu u CEI-u – uglavnom isti.
– U prijavama projekata najčešće je bilo problema s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, bilo je projekata koji nisu mogli dobiti suglasnost ministarstva jer nisu odgovarali Državnom pedagoškom standardu, odnosno mjerilima za prostor i opremu koju DPS propisuje, a bilo je i jedinica lokalne samouprave koje su nakon prijave projekta prekinule suradnju i više se nisu odazvale na poziv da dostave potrebnu dokumentaciju, kaže Krešimir Katranček iz CEI-a.
