OD 1. siječnja mali ribolov za osobne potrebe, odnosno dnevni izlov do pet kilograma riba i morskih organizama, ukida se, prenosi Radio Dalmacija.

Hrvatski sabor je 24. prosinca donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, kojim je propisano da je uvjet za dobivanje povlastice za mali obalni ribolov posjedovanje važećeg odobrenja do 31. te udovoljavanje propisanim kriterijima za sudionike u malom obalnom ribolovu.

Tim Zakonom propisano je i donošenje pravilnika kojim se određuje broj nositelja važećih odobrenja za mali ribolov koji mogu dobiti povlastice za mali obalni ribolov te donošenje kriterija za rang-listu sudionika u malom obalnom ribolovu.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako trenutačno rade na pravilniku o malom obalnom ribarstvu, koji bi se kroz dva tjedna trebao naći i na internet stranicama Uprave za ribarstvo.

Umjesto kategorije mali ribolov, uvodi se ona malog obalnog ribolova, a taj će ribolov smjeti obavljati samo stručno osposobljeni koji su i prije imali povlasticu za mali ribolov.

Rok provođenja – dvadesetak dana

“Najvjerojatnije ćemo dati jedno 20 dana da se to finalizira, s obzirom da treba prikupiti određenu dokumentaciju, koja se tiče prebivališta, potvrde o invaliditetu, potvrde ukoliko je netko hrvatski branitelj, porezne potvrde o primanjima u protekloj godini za nositelja odobrenja, a tu će pomagati naši djelatnici iz područnih jedinica”, navode u Ministarstvu poljoprivrede.

Mali ribolov tako će postati gospodarska djelatnost, što znači da će oni koji pređu u kategoriju malog obalnog ribolova moći prodavati 5 kilograma dnevnog ulova ribe, i to isključivo u mjestu prebivališta.

Pomoćnik ministra Ante Mišura rekao je da će oko 3.500 malih ribara nakon postupka bodovanja moći će obavljati mali obalni ribolov, dok će ostalih 6.000 vlasnika odobrenja dobiti besplatnu dozvolu za rekreacijsko sportski ribolov i dozvolu za parangal. Smjet će bacati vrše, parangale, udice te koristiti osti. Mreže stajačice, s druge strane, neće smjeti koristiti.

Mišura: Nema mreža u negospodarskom ribolovu

“Jedina razlika je u ovih 200 metara mreža, jer Mediteranska uredba (kojom se uređuju pitanja tehnničkih karakteristika alata i načina njihovog korištenja) ne dozvoljava u negospodarskom ribolovu korištenje mreža, u cijelome Mediteranu, pa tako i kod nas, to je jedina razlika”, ističe Mišura.

kako bi dobili dozvolu za mali obalni ribolov, ribari će morati ispuniti dva uvjeta. Mjesečna primanja po članu kućanstva ne smiju im prelaziti 1.600 kuna te moraju imati 60 ili više godina života.

za dodatne informacije potrebno je obratiti se područnim uredima, a kako ribari ne bi morali dolaziti na kopno, udaljenije otoke obići će službenici koji će preuzeti zahtjeve za dozvole.

Na stranicama Ministarstva poljoprivrede može se pronaći i kratak pregled stanja ribolova u hrvatskoj.

Ribolov u Hrvatskoj

Navodi se kako u Hrvatskoj postoje dvije osnovne kategorije ribolova na moru – gospodarski i negospodarski. U okviru gospodarskog ribolova razlikuje se gospodarski ribolov u užem smislu te nova kategorija malog obalnog gospodarskog ribolova, koja je izrazito ograničena po alatima i uvjetima obavljanja. Negospodarski ribolov je športski i rekreacijski, a u prijelaznom razdoblju omogućeno je zadržavanje i malog ribolova za osobne potrebe.

U Registar ribarske flote Republike Hrvatske upisano je 4039 plovila. Najveći postotak flote (preko 80%) čine plovila manja od 12 metara duljine, koja ujedno čine i najveći udio u snazi flote (oko 50% kW). Najznačajniji dio ukupne tonaže hrvatske ribolovne flote čine plivarice, a najznačajniji dio ukupne snage višenamjenska plovila. Ukupna snaga flote iznosi nešto više od 310.000 kW, a tonaža nešto više od 40.000 GT.

Najveći broj plovila registriran je kao višenamjenska plovila (preko 45%). Ova plovila tipična su za mediteranski oblik ribolova, u kojemu najčešće nema ciljanih vrsta i u kojemu ribari često mijenjaju alat tijekom godine. Plivarice čine oko 5% flote i ovim plovilima ostvaruje se najveća količina ulova, dok plovila za koćarski ribolov čine oko 14% ribolovne flote Republike Hrvatske.

Ukupni ulov Republike Hrvatske u 2008. godini iznosio je 48.976 tona, u 2009. godini 55.319 tona, a 2010. godine 52.360 tona. Okružujućim ribolovnim alatima (mreže plivarice) ostvaruje se daleko najveća količina ulova (89%). Povlačnim ribolovnim alatima ostvaruje se oko 8% ulova, dok se mrežama stajaćicama ostvaruje nešto preko 1% ukupnog ulova. Postotni udijeli ostalih ribolovnih alata zastupljeni su pojedinačno sa manje od 1% u ukupnom ulovu. Najveći dio ulova – preko 80% – čini mala plava riba (srdela i inćun). Od ukupnog ulova, udio ulova bijele i plave ribe iznosi oko 96%, glavonožaca oko 2%, rakova i školjkaša oko 2%.

Iskrcaj se obavlja na 264 iskrcajna mjesta, od čega se na 63 iskrcajna mjesta iskrca 95% ukupnog iskrcaja. Najznačajnija iskrcajna mjesta u 2010. godini za malu plavu ribu bila su Kali, Zadar, Biograd na moru te Pula, a za koćarske ulove i ulove bijele ribe općenito Mali Lošinj, Tribunj i Zadar.

R.I.C., index.hr