Prezentacija projekta Tempus, koji ima za cilj poboljšanje sustava dodiplomskog i postdiplomskog obrazovanja na agronomskim i biotehnološkim fakultetima, te rezultati anketnog istraživanja provedenog u Istri u sklopu ovog projekta, bili su glavne teme jučerašnje konferencije za novinare, održane u porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam. O rezultatima istraživanja i smjernicama za budući razvoj školstva u biotehničkim znanostima govorili su članica konzorcija porečkog Instituta Anita Silvana Ilak Peršurić, koordinator projekta Josip Juračak, prodekan za poslovodstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Zsolt Csapo i Laszlo Karpati, voditelji i predstavnici sveučilišta u Debrecenu, jednom od četiri uključena u projekt.

– Promjene u političkom i ekonomskom sustavu u Hrvatskoj postavile su i nove izazove hrvatskom školstvu. Obrazovni sustav visokog školstva bio je usmjeren prema obrazovanju mladih za buduća zanimanja u društvenom sektoru, a visokoškolsko poljoprivredno obrazovanje nije adekvatno obučavalo buduće inženjere poljoprivrede za vođenje i proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Stoga u današnjim uvjetima poljoprivredne proizvodnje postoji nužnost promjena. Tempus je projekt odobren iz fonda Europske unije i ima za cilj poboljšanje i razvitak obrazovnih programa u skladu s bolonjskim procesom, rekla je Ilak Peršurić.

U Tempus su uključena sveučilišta u Aberdeenu, Debrecenu, Hohenheimu i Zagrebu te znanstvene i stručne institucije: Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, Institut za jadranske kulture iz Splita, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kao i tvrtke koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

– Ovaj projekt u Hrvatskoj se provodi pod nazivom »Agribusiness Higher Education Development« (AHEAD), počeo je prije dvije godine i traje do 2008. U projektu se nastoji dati projekcija potreba obrazovanja za iduće desetljeće te predložiti programe i kolegije na Agronomskom i Prehrambeno-biotehničkom fakultetu. Jedan od dijelova projekta je i anketno istraživanje o potrebama za obrazovanjem i kadrovima među stručnjacima u agrobiznisu. Porečki Institut sudjelovao je u prikupljanju podataka u ovom istraživanju. U anketu su bile uključene tvrtke Riviera, Plava Laguna, Visoka poslovna škola Manero u Višnjanu, Poljoprivredni odjel Veleučilišta u Rijeci, HZPSS te mnogi agronomi i poljoprivrednici s obiteljskih gospodarstava, kojima zahvaljujemo, rekla je Ilak Peršurić. Istaknula je da su prikupljene 434 ankete.

Rezultati pokazuju da u svakodnevnom poslu ispitanicima najviše nedostaju znanja iz područja menadžmenta, zakonodavstva, stranih jezika, marketinga i specifične tehnologije proizvodnje. Kao najvažnije potrebne vještine izdvojene su korištenje računala i organizacijske vještine. Što se tiče atraktivnosti studijskih programa ispitanici su u svojim odgovorima za najatraktivnije odabrali sljedeće studije: tržište i marketing, poljoprivredno-prehrambene tehnologije, menadžment, upravljanje okolišem i prirodnim resursima te kvalitetu i sigurnost hrane. Što se tiče potreba za stručnjacima u agrobiznisu u budućnosti, po rezultatima ankete godišnje bi u Hrvatskoj od 2010. trebalo biti više od 800 stručnjaka koji bi završili odabrane programe. U razdoblju od 2010. do 2015. ta se procjena penje na više od 900 diplomanata.

– Po prikupljenim podacima, u Hrvatskoj godišnje diplomira oko 600 studenata na sličnim programima, a broj nezaposlenih je ipak značajan. Postavlja se pitanje usklađenosti potražnje na tržištu rada s ponudom obrazovnih sustava, rekao je Juračak.

Ovo je istraživanje primjer istraživanja tržišta za visoku naobrazbu, posebice u području poljoprivrede i povezanih znanosti. Rezultati bi u prvom redu trebali pomoći ustanovama višeg i visokog obrazovanja u poljoprivredi u osmišljavanju atraktivnijih programa koji će zadovoljiti rastuće potrebe u području održivog razvoja, proizvodnje i sigurnosti hrane, očuvanja prirodnih resursa i širenja obnovljivih izvora energije.

V.Habereiter, Glas Istre