Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Istri će sufinancirati istraživanje i razvoj biotehnološkog postupka smanjenja nastanka bioloških muljeva sa sustava za obradbu kućanskih otpadnih voda tvrtke "Ekološki inženjering" iz Nove Vasi.

Sufinancirat će i projekt drugog investicijskog ciklusa pulske tvrtke "Jadran metal" koja obrađuje metalni otpad i projekt zamjene sustava električne rasvjete na zaštićenu prirodnom području jame Baredine kod Poreča, koji provodi javna ustanova "Natura Histrica". Također će potpomoći gradnju vjetroelektrana kod Senja rovinjske tvrtke "Valalta".

Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Matulović-Dropulić istaknula je kako se u Hrvatskoj trenutačno saniraju 232 odlagališta za što je je osigurano 2,9 milijarda kuna, od čega je već isplaćeno 1,5 milijarda.

"Hrvatskoj je Vladi od početka glavni cilj bio program zaštite prostora i okoliša jer osim u Istri i Zagrebu tada nije bilo nijednog odlagališta u sanaciji", kazala je ministrica. Dodala je kako je Istarskoj županiji za 31 projekt sanacije komunalnih odlagališta otpada, energetsku učinkovitost i program gospodarenja posebnim kategorijama otpada odobreno 192,2 milijuna kuna, od čega je do danas isplaćeno 70,7 milijuna kuna.

Po njezinim riječima u sadašnjim prostornim planovima zacrtano je da će postojeća odlagališta uz sanaciju biti otvorena još tri do pet godina, a nakon toga u radu će biti centri za gospodarenje otpadom a jedan od prvih bit će napravljen u Puli.

 Ministrica Matulović-Dropulić je sa suradnicima za građane održala tribinu o prijedlogu zakona o prostornom uređenju i gradnji, prijedlogu zakona o zaštiti okoliša i planu gospodarenja otpadom. 

Između ostaloga ministrica je posebno naglasila kako se u prvom dijelu zakona koji se odnosi na prostorno planiranje neće puno toga promijeniti, ali će izmjena staroga zakona koja se odnosi na urbanu komasaciju koju provode jedinice lokalne samouprave značiti da po prvi put nećemo planirati prostor na temelju vlasničkih odnosa već na temelju želja i potreba lokalne zajednice izraženih kroz donešene prostorne planove.

Iznijela je i optimističko stajalište da će do kraja godine sve općine u Republici Hrvatskoj imati donešene prostorne planove, a do sada ih je to učinilo njih 513. 

Glavni je smisao promjena, u drugom dijelu zakona, olakšati građanima mogućnost dobijanja dozvola za gradnju, posebno u priobalnom prostoru i većim gradovima gdje je do sad bilo velikih problema.

 Zanimljivo je istaknuti kako se po prijedlogu novog zakona izgradnja može započeti već na temelju projekta o uvjetima izgradnje, a odgovornost koja će novim zakonom biti i sankcionirana leži na projektantima odnosno nadzornim organima koji svojim potpisom jamče za projekt. 

Zakona o zaštiti okoliša te planu gospodarenja otpadom,  određuje kako je centralno mjesto ovoga prijedloga uvođenje centraliziranih mjesta za odlaganje otpada na razini županija. Takvi bi centri trebali imati sasvim različitu ulogu od dosadašnjih deponija, te bi trebali u osnovi prerađivati otpad u dijelom iskloristive sirovine. I sam izgled centara za odlaganje i preradu otpada bi se trebao razlikovati tako da neće narušavati lokalitete gdje budu smješteni. Ružinski je istaknuo i kako će Istra vjerojatno biti prva u kojoj će jedan takav županijski centar za gospodarenje otpadom zaživjeti na lokaciji Kaštijun. Novim zakonom predviđene su  i drastične kazne za onečišćenje odnosno nanošenje štete okolišu. 

Na pitanje kako ona ocjenjuje činjenicu da Nizozemski fond kupuje poljoprivredna zemljišta kod Vodnjana i hoće li to područje urbanizirati, ministrica je ocijenila kako su aluzije na pretvorbu tog zemljišta u građevinsko neutemeljene što se njihove strane tiče; dapače naglasila je ministrica po prijedlogu novoga zakona građevinske bi se površine po pojedinim jedinicam lokalne samouprave trebale smanjiti i do15 posto.

Barkun