Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u utorak je predstavio prvu radnu verziju novog ovršnog zakona kojim bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ponovno vratile u nadležnost sudova, a javni bilježnici bi u postupku sudjelovali tek kao sudski povjerenici.

Novine koje je u nacrtu predvidjela radna skupina trebale bi uvesti i veću zaštitu dužnika, sniziti troškove ovršnog postupka, ukinuti mogućnost fiducijalnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšati elektronsku komunikaciju, povećati sigurnost dostave, proširiti krug izuzetih iz ovrhe, uvesti obvezu obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe te zabraniti deložacije u zimskim mjesecima.

“Prijedlog zakona nudi brži, jednostavniji i jeftiniji sustav”, kazao je Bošnjaković na konferenciji za novinare u utorak. Očekuje da će rad za novom zakonu biti gotovo do kraja godine nakon čega slijedi vladina i saborska procedura.

Po ministrovim riječima najniža cijena ovršnog postupak trebala bi biti 300 kuna, umjesto sada maksimalne od preko 1.800 kuna. Ustvrdio je i da sudovi imaju dosta kapaciteta za dodatne poslove te da se bilježnici u radnoj skupini nisu bunili na smanjenje ovlasti.

Država može odrediti pravila po kojima će postupati

“Mi kao država imamo pravo odrediti pravila kako će se postupati”, zaključio je Bošnjković, rekavši da zakon u potpunosti ne rješava pitanja blokiranih, ali uvodi jasnija pravila.

„Mislim da je ovo objektivan pristup, nema ovrhe bez troškova i kamate. Čim nešto niste platili s vama se bavi niz institucija, pritom nitko ne radi dobrovoljno, ali troškove smo smanjili“, kazao je ministar.

Pojasnio je kako će ubuduće, tvrtke kojima su građani primjerice dužni za neplaćene račune, zahtjev za pokretanjem ovršnog postupka slati sudu koji će slučajeve nasumičnim odabirom dodjeljivati u rad javnim bilježnicima.

Bilježnici bi, po novim pravilima, o tome morali obavijestiti dužnika, a ukoliko do njega ne uspiju doći iz dva pokušaja slijedi dostava putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac sustava e-građanin.

Dužnik će prije postupka moći izraziti neslaganje s dugom

Ukoliko se dužnik ne slaže s pokretanjem ovrhe slijedit će sudski postupak što je, po ministrovim riječima, puno povoljnije za dužnike koji do sada nisu mogli izraziti neslaganje s ovršnim postupkom ili prije njegova pokretanja dokazati da su podmirili neki dug.

U prijedlogu su reducirana i prava na podnošenje revizije, a kako se sudovi ponovno ne bi doveli do velikih zaostataka, uz bilježnike koji će odraditi veći dio postupka, ovlast vođenja ovrha uz suce će biti dana i sudskim savjetnicima.

Zakonski prijedlog širi popis primanja koja neće biti moguće ovršiti pa u tu kategoriju ulaze i božićnice, uskrsnice i regres do najvećeg neoporezivog iznosa, ali i terenski dodatak, sindikalne pozajmice te naknade poput dnevnica, naknade za odvojeni život ili korištenje privatnog automobila u službene svrhe.

Ovrha nekretnine neće se smjeti raditi zbog glavnice duga do 40 tisuća kuna, umjesto 20 tisuća kuna.

Deložacije zabranjene zimi

Deložacije dužnika neće se smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od studenoga do travnja, uz postojeću zabranu ovrhe na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, ukoliko nije riječ o posebno luksuznim nekretninama koje uvelike nadmašuju potrebe stanovanja.

Uz redefiniranje uloge svih sudionika u ovršnom postupku poslodavci i HZMO više ne bi bili tijela koja provode ovrhu, čime bi se poslodavce administrativno rasteretilo te povećalo razinu sigurnosti.

Novim prijedlogom centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima išla bi putem FINA-e koja ovrhu provodi pod nadzorom suda. U tom slučaju poslodavcima ostaje samo obveza uplata na račun iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e.

Što se troškova tiče cijena za postupke vrijednosti do 5.000 kuna bila bi 200 kuna, a za one vrjednije 300 kuna.

Nacrt prijedloga novog ovršnog zakona u proceduru javnog savjetovanja bit će upućen nakon ljeta. U ministarstvu očekuju da bi mogao naići na pozitivne kritike, posebno jer su predloženim izmjene rađene kako bi se postupci prisilnog ostvarenja i osiguranja tražbina uredile „uvažavajući najviše europske standarde i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog sustava“.

(Hina)