Javna rasprava o nacrtu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koja traje do 10. veljače, otkrila je kako će hoteli i resorti s 5 zvjezdica ubuduće smjeti ograditi plažu. Potvrdio je to i ministar Siniša Hajdaš Dončić za nedavne rasprave na predstavljanju Zakona u Zadru.

Brojne sudionike rasprave zanimalo je pojašnjenje odredbi o ograđenim plažama čiji koncesionari više neće moći naplaćivati ulaz, te kako će investitori svojim gostima jamčiti sigurnost i valorizirati svoja ulaganja.

– Što se tiče prava ekskluziviteta, mi moramo štititi javni prostor i javno dobro, pa bi to bilo moguće samo u nekim ekskluzivnim dijelovima koji se ne nalaze unutar urbanih središta. Dakle, bio bi to izuzetak, a ne pravilo. Tamo gdje nema prevladavajućeg javnog interesa, onda je moguće to ograditi, ali u gradovima i općinama uz obalu, to je nemoguće i to nije dobro, ne možemo Hrvatsku pretvarati u Tunis. Turizam se mora bazirati na tome da su turisti u simbiozi s lokalnom zajednicom. Ograđivanje će biti moguće samo na pojedinim nenaseljenim dijelovima obale i otoka – izjavio je Hajdaš Dončić napominjući da će postojeće koncesije s ograđenim pomorskim dobrom trajati do isteka ugovora, a iznimka o ogradama odnosila bi se samo na hotele i resorte s pet zvjezdica, prenosi Slobodna Dalmacija.

Budući status pomorskog dobra ima jedna trećina teritorija RH ovaj je Zakon od izuzetnog značaja jer se upravo njime uspostavlja ravnoteža gospodarskog potencijala pomorskog dobra za razvoj gospodarstva nasuprot očuvanju izvornosti prirodnog pomorskog dobra i njegova održivog razvoja. Dužina morske obale Republike Hrvatske iznosi 6278 km, a što uključuje obalnu liniju kopna i otoka.

Zakon predviđa osnivanje Agencije za pomorsko dobro čija bi osnovna zadaća bila utvrđivanje granica pomorskog dobra u svrhu ubrzavanja gospodarskih aktivnosti; uvođenje koncesija na zahtjev; definiranje pojmova morskih plaža, sidrišta i privezišta; omogućavanje efikasnijeg sustava kroz decentralizaciju ovlaštenja; te proširivanje obveze nadzora.

Zbog toga što je utvrđeno samo 640 kilometara ili 18 posto ukupne granice pomorskog dobra na Jadranu, ministar je najavio i osnivanje agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom koja će sudjelovati u utvrđivanju njegovih granica, ali i u raspodjeli prihoda od koncesija. Županije su dosada imale 33, a sada će imati 25 posto tih sredstava, ali se ne može govoriti o centralizaciji jer veliki gradovi prvi put dobivaju mogućnost gospodarenja koncesijama – kazao je ministar pomorstva. Državni proračun, županije,

Novost je u predloženom zakonu i to što će gospodarsko korištenje pomorskoga dobra u pravilu ići na javni natječaj, a uvodi se i koncesija na zahtjev s tri puta većom naknadom od one postignute na nadmetanju. Svaka županija ubuduće bi trebala imati jednu lučku upravu sa svojim ispostavama, red na pomorskom dobru održavali bi lučki redari, a koncesionari u sportskim lukama morat će imati tri uzrasne kategorije sportaša.

Neki od najvažnijih prijedloga iznesenih na raspravi odnose se na unificiranje tarifa koje plaćaju brodari i nužnost definiranja tarifa prema veličini broda, a ne vrsti tereta; potrebu za klasifikacijom drvenih brodova; potpuno usklađivanje sa Zakonom o gradnji i Zakonom o zaštiti okoliša; jasnije propisivanje uvjeta građenja sidrišta u lukama posebne namjene; preciznije definiranje novouvedenih pojmova; osnivanje Agencije za pomorsko dobro; provođenje natječaja za koncesijska odobrenja; te generalno na postupak davanja koncesije.

Ovo je za Hrvatsku jedan od najznačajnijih zakona jer pomorsko dobro, uz vode i šume, predstavlja ključan nacionalni resurs. Novim zakonom odredit ćemo pojam pomorskog dobra, poštovat ćemo naslijeđe i primjenjivati praksu EU-a, naglasak je na tome da taj prostor postaje opće dobro i da se ne može govoriti o njegovu otuđenju ili privatizaciji, a želja nam je da od 1. siječnja 2015. zakon bude u punoj implementaciji – rekao je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, tijekom javne rasprave o nacrtu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Na službenoj web stranici Ministarstva u tijeku je i internetsko javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje traje do 10. veljače 2014, a sve primjedbe i prijedloge sudionici javne rasprave mogu uputiti i pismenim putem na e-mail adrese  [email protected]   [email protected] .

(iPress)