Izvanredni studij na visokim javnim učilištima kakav danas poznajemo za najdulje tri godine mogao bi postati prošlost. Dok danas izvanredni studenti sami snose troškove svog studija, i time visokim učilištima donose prihode koji na nekim fakultetima dosežu milijunske iznose, država ozbiljno razmišlja o tome da i njima omogući besplatno školovanje.

No, postoji “kvaka”, pojašnjava prof. dr. Neven Budak, savjetnik premijera Zorana Milanovića za znanost i osoba koja je bila na čelu tima za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nakon što je ideja da država snosi troškove financiranja studija izvanrednim studentima izazvala nemalo čuđenje i kod premijera Milanovića na sastanku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca u utorak, Budak za Slobodnu Dalmaciju pojašnjava tu ideju.

Premijer je poslodavcima, koje je i same šokirala takva informacija, obećao da će se detaljno uputiti u problematiku.

“Stvar nije takva kakvom se prikazuje. U strategiji jasno piše da trebamo prijeći na programsko financiranje sveučilišta, koje će sadržavati i element upisnih kvota. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u sklopu programskih ugovora dogovarat će upisne kvote sa sveučilištima u skladu s procijenjenim društvenim potrebama te kadrovskim i prostornim mogućnostima učilišta. Hoće li unutar tako dogovorenih kvota studenti studirati s punim ili djelomičnim opterećenjem, dakle uz rad ili ono što danas zovemo izvanrednim studijem, to za državu ne bi trebalo biti važno”, kaže prof. dr. Budak.

Drugim riječima, država će, kao i dosad, financirati studij svima koji se upišu unutar predviđenih kvota, a neće joj biti bitno studira li ta osoba u punoj satnici, dakle kao redoviti, ili uz rad, to jest kao izvanredni student.

Danas su izvanredni studenti obično oni koji nisu uspjeli “upasti” u kvotu za redoviti studij, što znači da nisu ispunili uvjete za redoviti upis, ali fakulteti osiguravaju dodatni broj mjesta na koje se mogu upisati s time da sami snose troškove studija. Država, međutim, ima u planu ukinuti izvanredni studij za studente upisane izvan predviđenih kvota, to jest više uopće ne bi bilo moguće samostalno plaćati studij na javnim visokim učilištima ako niste “upali” u kvotu. Razumljivo, na taj bi način mnogi fakulteti ostali bez “zlatne koke” kojom su krpali proračune:

“Ne možemo si više dopustiti školovanje ljudi za zanimanja za koja ne postoji potreba na tržištu. Državi je interes da što više studenata završi započeti studij. Oni koji žele plaćati, neka idu na privatne studije”, smatra prof. dr. Budak.

Poslodavci su pak predlagali uvođenje vaučera, to jest mogućnost da država osigura određeni iznos vaučera, a studenti sami izabiru fakultet koji žele upisati. Ako dobiju od države vaučer u visini od 15 tisuća kuna, a žele upisati privatni fakultet koji košta tridesetak tisuća kuna, sami bi snosili samo razliku do punog iznosa. No, taj je prijedlog odbijen.

Cijeli članak možete pogledati ovdje.